Zločinac ili patriota

15. 01. 2007. 19:00

NIŠ – Nedavno je odbornik Skupštine grada Niša Aleksandar Milićević pokrenuo inicijativu da se grad Niš oduži "jednom od najzaslužnijih građana u svojoj istoriji Dragiši Cvetkoviću tako što bi jedna ulica u gradu ponela njegovo ime". Milićević je u obrazloženju naveo da je Dragiša Cvetković dugo bio osporavan "zahvaljujući komunističkom režimu koji ga je nepravedno osudio posle Drugog svetskog rata, a sada imamo priliku da se putem istorijskih činjenica uverimo u njegov doprinos razvoju Niša".

Komisija za nazive ulica ovih dana je prihvatila njegovu inicijativu i uputila Skupštini grada predlog da Ulica Dimitrija Tucovića, jedna od glavnih u ovom gradu, u kojoj se nalaze Železnička stanica i glavna pošta, promeni naziv i dobije ime Dragiše Cvetkovića. Da bi nekadašnji ministar i predsednik Vlade Kraljevine Jugoslavije zamenio poznatog vođu srpskih socijalista pred Prvi svetski rat, ovaj predlog treba da dobije podršku  odbornika Skupštine grada, a potom i saglasnost  Ministarstva za lokalnu samoupravu.

Ovo nije prvi pokušaj da se rehabilituje Dragiša Cvetković. Nedavno se ovde pojavila knjiga "Dragiša Cvetković – njim samim" koju je priredio i izdao Vidosav Petrović, zajedno sa Izdavačkom kućom "Punta". Ova knjiga, koju recenzenti ocenjuju kao jedinstvenu i izuzetnu, baca sasvim drugi pogled na istorijsku ulogu i lik Dragiše Cvetkovića koji je odlukom Državne komisije DFJ za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača iz Drugog svetskog rata od 15. septembra 1945. godine, označen ratnim zločincem.

Autor je obišao brojne arhive, prikupio izuzetnu građu, fotografije i autentična dokumenta i svedočenja, zapise, govore, intervjue, memoare, članke, među kojima su i mnogobrojni  tekstovi iz "Politike". Jedan od recenzenata, istoričar Bogomir Stanković, bivši dugogodišnji direktor Narodnog muzeja u Nišu, kaže da je i sam dugo živeo u uverenju da je Dragiša Cvetković izdajnik. Međutim, čitajući autentična dokumenta, shvatio je da je Cvetković bio primoran da potpiše sporazum o pristupanju trojnom paktu Rim–Berlin–Tokio.

On ocenjuje da je Dragiša Cvetković bio političar visokog ranga, ugledan i cenjen državnik, gradonačelnik Niša, potom, poslanik, ministar i predsednik vlade. Niška sredina izbacila ga je između dva svetska rata u vrh jugoslovenske politike. Bio je obrazovan, pravnik po struci, studirao u Švajcarskoj, diplomirao u Subotici, imao je široke poglede i evropske nazore. Bio je predsednik vlade u najgore vreme koje je Evropa preživljavala. Dobio je nalog Krunskog saveta da ode u Beč gde je 25. marta 1941. godine potpisao pakt  koji je garantovao našu neutralnost u sukobu koji se već proširivao na Balkan. Uz uslov da Italija i Nemačka, dok se rat ne završi, neće prolaziti kroz jugoslovensku teritoriju.

Narod je izašao na ulice i nakon dva dana srušio pakt, a onda se desilo ono što se desilo. Dragiša je proglašen za ratnog zločinca i uhapšen je, a posle je živeo u Istanbulu i Parizu gde je 1969. godine umro. Stanković smatra da je bio vrstan kao političar i kao čovek, ali je bio žrtva vremena u kojem je živeo. U knjizi je predstavljen i Dragišin život u emigraciji.

Publicista Nikola Jovanović, takođe jedan od recenzenata, imao je prilike da izbliza upozna Dragišu Cvetkovića. Naime, 1956. godine proveo je šest meseci u Parizu gde se gotovo svakodnevno družio sa njim.

– Moja kuća bila je u sukobu sa Dragišom, pa sam i ja imao loše mišljenje o njemu, ali sam, družeći se sa njim, stekao sasvim drugačiji utisak. Bio je to visokomoralni političar koji je bio primoran na čin potpisivanja pakta zbog kojeg je osuđen kao izdajnik. Hitlerova Nemačka je još 1914. godine ratovala sa Srbijom i Hitler je imao visoko mišljenje o Srbima kao ratnicima. Već je imao plan da zaobiđe Jugoslaviju i da napadne Grčku. Da nije oboren pakt, danas bi Srbija imala milion ljudi više, kaže Jovanović.

On navodi da je Dragiša Cvetković napravio od Niša evropski grad. Kao predsednik opštine, podigao je Niš  i Nišku Banju iz učmalosti. Za vreme njegove vlasti, Niš je dobio prvi vodovod, prvu kanalizaciju, ulice, palate, sanatorijum u Knez Selu, stanove za doktore, fabriku duvana, tramvaje. I Niška Banja se ubrzano razvijala i postala najposećenija u zemlji.

Inače, u tradicionalnoj anketi "Narodnih novina" koja je u toku, knjiga "Dragiša Cvetković – njim samim" našla se u užem izboru za kulturni događaj godine u 2006. godini.