Nema odluke o napadu na Iran
Барак Обама (Фото Танјуг)
Od našeg stalnog dopisnika
Vašington – Izrael još nije doneo odluku da bombardovanjem Irana zaustavi njegovo napredovanje ka nuklearnoj bombi, tvrdi ličnost koja bi trebala da u to bude dobro upućena: američki predsednik Barak Obama.
U intervjuu TV mreži En-Bi-Si u nedelju uveče, Obama je poručio da SAD u nastojanju da spreče nuklearizaciju Irana svoje korake sinhronizuju sa Izraelom, ali da ostaju pri stavu da je diplomatsko rešenje poželjnije od vojnog. Naglasio je i da Amerika „ne vidi dokaze” da Teheran ima „namere i kapacitete” da u slučaju napada na njegova nuklearna postrojenja uzvrati udarima po američkoj teritoriji.
Spekulacije da bi Izrael mogao unilateralno da bombama zaustavi iranski nuklearni program u opticaju su već dugo, a najnovija predviđanja su da bi to moglo da se dogodi ovog proleća, da se blagovremeno spreči da Iran ovlada nekim od ključnih komponenti atomskog oružja.
Što se tiče mogućnosti da bi uzvraćanje mogle da budu terorističke ili neke druge akcije na američkom tlu, to je poteklo od direktora nacionalnih obaveštajnih službi, koji je, kako navodi „Njujork tajms”, svedočeći u Senatu izjavio kako su iranski lideri sada „voljniji da organizuju napad na SAD kao odgovor na stvarne ili pretpostavljene američke akcije koje ugrožavaju njihov režim”.
Obamina izjava je međutim nova potvrda da SAD i Izrael koordiniraju taktiku prema Iranu, iz čega se može zaključiti da sve što eventualno bude preduzeto neće biti samo izraelsko. U predviđanju da li bi Izrael, uz ako ne javnu, a ono podrazumevajuću podršku SAD, zaista mogao da udari po iranskim postrojenjima (prema najnovijim nagađanjima, već u aprilu) – za šta bi mu, s obzirom da su ona u dobro zaštićenim podzemnim bunkerima, trebalo specijalno oružje, treba imati u vidu šta bi se time postiglo i kakvu bi prateću štetu izazvalo.
Sve analize u ovom pogledu ukazuju na nekoliko činjenica. Prva je da izraelske pretnje bombardovanjem nisu nove: upućivane su posle svakog otkrića o iranskom napredovanju u nuklearnoj tehnologiji. Druga, podjednako važna, to je da bi „preventivno” bombardovanje samo odložilo, ali ne i sasvim zaustavilo iransko napredovanje.
Najzad, poremećaji u snabdevanju naftom do kojih posle eventualnog napada na Iran svakako dolazi – blokada moreuza Hormuz, kroz koji se transportuje arapska nafta iz regiona Persijskog zaliva – pogodila bi i američku ekonomiju koja je u delikatnoj fazi oporavka. U izbornoj godini, politička cena koju bi platio Obama bila bi visoka: umanjivanje njegovih šansi za reizbor.
Zbog toga je možda najvažnije u Obaminoj izjavi naglašavanje da „mi imamo bliskije vojne i obaveštajne konsultacije između naše dve zemlje nego što smo ih ikad imali”, uz razumljivo napominjanje da mu glavni prioriteti ostaju bezbednost SAD, ali i bezbednost Izraela.
Kao novi-stari akter u ovom zapletu ponovo je Turska, čija je diplomatija i u ovom regionu sve aktivnija. Šef diplomatije Ahmet Davutoglu je, govoreći na bezbednosnoj konferenciji u Minhenu, kako prenosi Rojters, izjavio da bi spor oko iranskog nuklearnog programa mogao da se reši veoma brzo, uz napomenu da bi napad bio „katastrofa”.
„Tehnički problemi nisu toliko veliki, problem je međusobno poverenje i jaka politička volja”, smatra turski ministar.
Obama je u ovom pogledu na osetljivom terenu, pošto je već jednom pozvao Iran na direktne pregovore i bio odbijen. Republikanski kandidati za predsedničku nominaciju zbog toga nastoje da ga prikažu kao popustljivog lidera, premda spoljna politika u ovoj fazi nije tema, što ne znači da to ne može brzo da se promeni.
Strategija koju prema Iranu primenjuje Obama gotovo je ista sa onom njegovog prethodnika Džordža Buša. Njeni „stubovi” su da je nuklearno naoružani Iran „neprihvatljiv, da to treba sprečiti kombinacijom „štapa i šargarepe” (sankcije sa jedne, a snabdevanje nuklearnim gorivom uz detaljan nadzor sa druge strane), odbijanje da se vojna opcija „skine sa stola” i stalni napori da Izrael obuzda od unilateralne akcije.
U pozadini je, naravno, i želja da se promeni postojeći režim. Sankcije su u međuvremenu zaoštrene, ali posle neuspeha da obezbedi konsenzus oko Sirije, Amerika teško može da računa da u Savetu bezbednosti može da obezbedi saglasnost Rusije i Kine i za strože mere prema Iranu.
Obami zato jedino preostaje da nastavi sadašnji kurs: zatezanje, ali da ne pukne.
--------------------------------------------------------
Netanijahu upozorava
Tel Aviv – Izraelski premijer Benjamin Netanijahu upozorio je svoje najviše zvaničnike da prestanu da „brbljaju” o mogućnosti napada na iranska nuklearna postrojenja, piše juče tiražni izraelski list „Mariv”. Netanijahu je navodno takvu instrukciju, datu na sastanku ministara iz svog konzervativnog Likuda, namenio vojnim zvaničnicima i članovima vlade za koje smatra da govore isuviše slobodno o tom potencijalnom napadu.