Kako preživeti lavinu

15. 02. 2012. 18:00

Тимови спасилаца припремају терен за претраживање затрпаних у лавини Фото Горска служба спасавања

Lavine su odnele deset života u selu Restelica na Gori, zatrpale čoveka na putu u blizini jezera Perućac, blokirale magistrale u okolini Vranja i Đerdapa. Nekontrolisano kretanje velike količine snega, iako nije karakteristično za naše područje, dešava se pri velikim snežnim padavinama naročito u području Stare planine, Kopaonika, ali i na veštačkim usecima napravljenim pri probijanju saobraćajnica. Tako je 2010. zabeleženo više lavina na Kopaoniku, objašnjava Đorđe Vdović iz Gorske službe spasavanja Srbije.

– Snežne lavine stvaraju se na strminama čiji je nagib između 15 i 45 stepeni, a njihovo nastajanje uslovljavaju struktura snega, jačina vetra, promena temperature, kao i to da li se padina nalazi na južnoj ili severnoj strani – objašnjava Vdović.

Lavine mogu nastati i na belom pokrivaču debljine 30 centimetara, a potrebno je da od poslednjih padavina prođe najmanje 48 časova da bi se novi sneg „vezao” za podlogu i da bi teren postao makar malo stabilniji.

Naročitu opasnost predstavlja lavina od mokrog snega, jer je taj sneg težak, čupa drveće, izvaljuje kamenje i melje sve pred sobom, objašnjava Vdović. Nekontrolisano kretanje rastresitog, praškastog snega, kakav je poslednjih dana vejao u Srbiji, pritiska čoveka koji se nađe pod njim i ukoliko padne potrbuške, pluća mogu odmah da mu se napune snegom.

– Svako ko se nađe u takvoj opasnosti treba da pokuša da pravi pokrete kao da pliva niz lavinu, što će mu pomoći da ostane na površini. Čim sneg prestane da se kreće, zatrpani mora da stvori što više prostora oko sebe, da pomera ruke, noge i da se okreće, kako bi imao vazduha. U tim prvim trenucima sneg je još mekan i rastresit, pa je moguće razgrnuti ga, ali za kratko vreme se zaledi. Najveće šanse da zatrpana osoba preživi, ukoliko nema teške povrede, je u vremenu do 18 minuta od zatrpavanja. Posle 35 minuta šansa za preživljavanje se naglo smanjuje – kaže Vdović.

U potrazi za preživelima kod nas se koriste takozvane norveške lavinske sonde, štapovi kojima se probija sneg i traže delovi odeće ili utvrđuje da li ima nešto tvrdo ispod. Timovi obučenih ljudi se postavljaju na liniju u pravilnim razmacima i onda sondiraju teren, priča naš sagovornik i dodaje da se tačno zna na kojem delu padine je najveća verovatnoća da se pronađu ljudi nestali u lavini.

– Sve češće se koriste i biperi, u nekim skijaškim centrima se prodaju u okviru ski-pasa i stavljaju se u skijašku opremu. Ovi uređaji u slučaju lavine emituju radio-signale koji pomažu spasiocima da pronađu zatrpane – objašnjava Vdović.

Neke zemlje, poput Slovenije, koriste specijalno obučene, lavinske pse, ali treniranje i čuvanje ovih životinja je veoma skupo, pa je to razlog zašto ih mi nemamo, kaže naš sagovornik.

-----------------------------------------------

Kontrolisane lavine

Na mnogim terenima u zemljama širom sveta, gde su lavine česte, izazivaju se kontrolisana kretanja nagomilanog snega. „Namerno se izazivaju na skijaškim terenima, ili putevima izloženim lavinama. Teren se najčešće gađa posebnim topovima, čime se pokreće sneg”, objašnjava Đorđe Vdović.

--------------------------------------------------------------------------

Zaštita od lavine

·Ne kretati se popreko preko padine, već direktno uz nju

·Ne presecati padinu pri dnu

·Kretati se razdvojeno, jedan po jedan, nikako u grupi

Oprema za spasavanje

·lavinske sonde

·biperi

·lopate