Skoro 70 odsto građana izlazi na izbore
Nikada u poslednjih pet godina nije bilo tolikog protivljenja ulasku Srbije u Evropsku uniju, pokazalo je istraživanječasopisa „Nova srpska politička misao”. Na pitanje da li podržavaju ulazak Srbije u EU 46,5 odsto ispitanika odgovorilo je potvrdno, a 37,9 negativno. Njih 15,6 odsto nije imalo stav.
Redovna ispitivanja javnog mnjenja ovog časopisa za političku teoriju i društvena istraživanja pokazala su tendenciju pada podrške i porast protivljenja ulasku u EU, rekao je politički analitičar Slobodan Antonić. On je juče predstavio rezultate terenskog istraživanja koje je obavljeno od 25. decembra do 5. januara na reprezentativnom uzorku od 1.200 ispitanika na teritoriji Srbije bez KiM.
Kada je u pitanju EU, nestaje „očaranost” građana i sve je prisutniji evrorealizam, kazao je Antonić i ukazao koliko se situacija promenila navođenjem podatka da je juna 2008. za ulazak u EU bilo 73,5 a protiv – 18,8 odsto građana.
Ako u našem političkom životu postoji nešto u čemu je postignut dogovor onda je to povodom pitanja ulaska u NATO, dodao je Antonić. U poslednjem istraživanju tri četvrtine građana (74,80 odsto) izjasnilo se protiv ulaska u ovu alijansu (za ulazak u NATO ih je 12,70 odsto).
Ukazujući na rezultate ispitivanja stavova građana o trenutnom stanju u Srbiji i sopstvenom materijalnom položaju, Đorđe Vukadinović, glavni urednik „Nove srpske političke misli”, rekao je da ti stavovi moraju imati odjeka na njihove političke stavove. Građani mnogo gore ocenjuju stanje u Srbiji (srednja ocena 1,87), ocene su od jedan do pet, nego svoje materijalno stanje (srednja ocena 2,28). Prema rečima Slobodana Antonića to znači da se oni boje za svoju budućnost, odnosno smatraju da će lošije živeti u bliskoj budućnosti.
I pitanje kakva su im očekivanja u pogledu standarda u narednih godinu dana, na koje je većina odgovorila da će biti gori (43,2 odsto), pokazuje pesimizam koji ranije nije postojao. Da će im biti bolje misli 15,5 odsto građana, a 34,9 odsto smatra da će ostati isti. U istraživanju iz juna 2008. godine situacija je bila potpuno obrnuta – 48 odsto ispitanika očekivalo je bolji standard, a 23 odsto je mislilo da će im biti gore.
Komentarišući rejtinge stranaka, Vukadinović je ukazao da je u odnosu na prethodna istraživanja redosled ostao isti, uz određeno povećanje razlike u korist SNS-a (zbog blagog pada DS-a), da je jedino SPS u porastu i da URS pokazuje „znake života” kao praktično jedini ispod „crte” koji ima šanse da samostalno pređe cenzus. Interesantno je i da 49,9 odsto anketiranih misli da postoji potreba i prostor za jednu novu političku snagu u Srbiji. To misle i oni koji su već stranački opredeljeni, što znači da baš i nisu svim srcem uz stranke koje su označili svojim.
Kada je reč o poverenju u stranke, Vukadinović navodi da se od 70 odsto onih koji su se izjasnili da će sigurno izaći na izbore, 16 odsto nije se izjasnilo za koga će glasati. I oni će odlučiti ko će dobiti izbore, ocenio je Vukadinović.
Najuspešniji ministri u vladi su Ivica Dačić (30,7 odsto), Rasim Ljajić (22,9 odsto), Vuk Jeremić (17,9 odsto) i Milutin Mrkonjić (10,1 odsto) i samo su oni „dvocifreni”. Kod pitanja poverenja u političare biranjem jednog imena, kao i uvek, izdvajaju se lideri najjačih stranaka Tomislav Nikolić (18,8 odsto) i Boris Tadić (18,2 odsto), pa Dačić (9,4 odsto), Vojislav Koštunica (7,9 odsto) i Ljajić (7,4 odsto), ali kada se postavi pitanje ličnosti od poverenja ocenjivanjem od jedan do pet, redosled je nešto drugačiji – Ljajić (srednja ocena 3,05), Dragan Marković Palma (3,02), Dačić (2,84), Jeremić (2,8), Dragan Đilas (2,79), Tadić i Nikolić (po 2,61)...
Ako bi se u drugom krugu predsedničkih izbora našli Tadić i Nikolić, lider DS-a osvojio bi 40,9 odsto glasova, a njegov konkurent 33,4 odsto, dok čak 25,7 odsto ne zna za koga bi glasali. Redosled je isti kao u prethodnom istraživanju, kazao je Vukadinović, ali razlika se između njih smanjuje.
Kada je reč o listi najpogodnijih za premijera, ispitanici su se odlučivali tako što su pred sobom imali prepoznatljive političke ličnosti. A to što među prvih pet nije lider naprednjaka Tomislav Nikolić (koji u vreme ovog istraživanja nije proglasio kandidaturu za premijera) Vukadinović objašnjava činjenicom da su ga, bar u tom trenutku, njegove pristalice više percipirale kao predsedničkog kandidata.
B. Baković