Podignuta optužnica
Пропусти направљени при копању темељне јаме (Фото П. Павловић)
Godinu dana je prošlo od kada je zbog propusta pri kopanju temeljne jame za poslovno-stambeno zdanje u Čuburskoj ulici 15 urušen zid zgrade u Dubljanskoj ulici 68 i "preturena" kuća u Čuburskoj 13a, ali još niko nije odgovarao. Tek pre mesec dana, Treće opštinsko javno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv rukovodioca gradilišta Radeta Blagojevića za krivično delo nepropisnog i nepravilnog izvođenja radova.
Prema rečima Dragana Miloševića, portparola Trećeg opštinskog suda, glavni pretres još nije zakazan. Tužilac je, dodaje portparol suda, odustao od gonjenja Dragana Radića, projektanta zaštitne jame i obezbeđenja susednih objekata.
U obrazloženju optužnice stoji da Blagojević, predstavnik firme "Neimar V" koja gradi novu poslovno stambenu zgradu "nije izvodio radove prema projektu zaštite iskopa temeljne jame i obezbeđenja susednih objekata". Temeljnu jamu je kopao "prema objektu u Čuburskoj 13a do projektovane konačne dubine, iako je iskop morao da se izvodi fazno uz paralelno izvođenje i montažu kosnika". Njegova obaveza, navodi Slobodan Nešović, zamenik javnog tužioca, bila je i da traži prisustvo geomehaničara, što nije učinio. Zbog toga je, piše u obrazloženju, došlo do "preturanja" objekta u Čuburskoj 13a i rušenja kalkanskog zida u Dubljanskoj 68, što je prouzrokovalo štetu velikih razmera.
Propuste navedene u optužnici uočila je komisija veštaka, koju čine profesori Arhitektonskog fakulteta Milan Glišić, Gordana Ćosić i Nenad Šekularac.
Oni su zaključili da je do rušenja objekta u Čuburskoj 13a došlo zbog nepridržavanja tehnologije izvođenja koja je propisana projektom obezbeđenja temeljne jame i susednih objekata. Veštaci između ostalog navode da je projektant Dragan Radić radio prema pravilima struke, ali i primećuju da "ako je imao nedoumica oko stanja objekta u Čuburskoj 13a, u tom slučaju je trebalo da traži od investitora da mu obezbedi projekat pomenutog objekta".
– Dragan Radić ima minornu odgovornost u odnosu na Radeta Blagojevića, izvođača radova – zaključili su veštaci.
I pre godinu dana, podsetimo, kada je došlo do nezgode na vračarskom gradilištu, u javnosti je ukazivano da izvođač radova nije imao prave informacije o stanju izgrađenih objekata u susedstvu, kao i o zaštićenosti njihovih konstrukcija. U javnosti su se čule pretpostavke da bi jedan od uzroka rušenja moglo da bude što investitor srušene kuće u Čuburskoj 13a, za koju se govorilo da je bespravno podignuta, nije ojačao temelje susedne stare zgrade u Dubljanskoj 68.
Veštaci Arhitektonskog fakulteta su se detaljno pozabavili i tim problemom.
Oni ukazuju, međutim, da "objekat u Čuburskoj 13a ničim nije mogao da izazove sopstveno rušenje i urušavanje zida objekta u Dubljanskoj 68, tim pre što tokom njegovog desetogodišnjeg korišćenja nije bilo nikakvih reklamacija od stanara iz susedne zgrade". Za pomenutu kuću, ističu veštaci na osnovu dokumentacije koju su videli, postojale su privremena građevinska i upotrebna dozvola. Prilikom obezbeđenja susednih kuća, podsećaju veštaci, da prilikom obezbeđenja susednih kuća "izvođač radova mora da obezbedi sve objekte koji se graniče sa parcelom na kojoj gradi. Stabilnost susednih objekata nije uslovljena njihovim pravnim statusom".
Investitor "Neimar V" popravio je zgradu u Dubljanskoj, a stanari su se, kako saznajemo, vratili u svoje domove. Slobodan Marković, vlasnik srušene kuće u Čuburskoj 13 a, kako kaže još nije naplatio štetu.
-----------------------------------------------------------
Presuda Upravnog odbora
Sud časti Inženjerske komore Srbije doneo je u junu prošle godine presudu prema kojoj bi projektant bio kažnjen izricanjem javne opomene, dok bi projektantu i izvođaču radova bila oduzeta licenca za rad na šest meseci. Ali taj predmet, kaže Dejan Vasović, tužilac Suda časti, dospeo je pred drugostepeni organ, u ovom slučaju Upravni odbor Inženjerske komore.
– Mislim da je kazna trebalo da bude malo oštrija, pa sam uložio žalbu na prvostepenu odluku. Isto su učinili i osuđeni. Upravni odbor bi trebalo da izrekne presudu – objašnjava Vasović.
Prema kodeksu Inženjerske komore, podsetimo, najblaža kazna jeste javna opomena sa objavljivanjem na sednici Upravnog odbora. Potom sledi opomena sa objavljivanjem u jednom dnevnom listu. Najstroža kazna je oduzimanje licenci u rasponu od šest meseci do pet godina. Trebalo bi imati na umu da bez licence nijedan inženjer ne može da overava poslove i projekte. Inženjer, ukoliko mu odobri Upravni odbor, može posle isteka kazne da zatraži ponovno dobijanje licence.