Rasprava duga dva veka
Да ли ће бити трг или парк са вртовима (Фото Д. Ћирков)
Da li će Terzijska terasa, prostor sa prelepim pogledom na Savu i horizont sremske ravnice, ubuduće biti pretvorena u trg, park sa vrtovima i fontanama, ili će možda imati elemente i jednog i drugog, odlučiće sedam odabranih arhitektonskih timova u drugom krugu konkursa za uređenje ove važne gradske tačke oko koje su urbanisti cela dva veka suprotstavljali mišljenja. Novi rok za završetak i predaju "dorađenih" rešenja je 6. mart.
– Žiri ima pravo da produži konkurs. Budući da nijedan rad (sa decembarskog konkursa) za ovako važan prostor nije ispunjavao uslove za prvu nagradu, organizovali smo drugi krug. Ovog puta će učestvovati autori najkvalitetnijih idejnih rešenja za novi izgled prostora ispred budućeg poslovno-stambenog zdanja u Balkanskoj 2 i javne zelene površine u središnjem delu padine omeđene Terazijama i Ulicom kraljice Natalije. Takmičari moraju uzeti u obzir da je prethodnim planskim dokumentima prostor u Prizrenskoj 1 namenjen za poslovnu zgradu – objasnio je arhitekta Bojan Kovačević, predsednik žirija.
Konkurs podrazumeva i anketno urbanističko rešenje za potes od Ulice kraljice Natalije ka Karađorđevoj, kako bi u potpunosti bile preispitane graditeljske mogućnosti grebena koji se spušta do Savskog amfiteatra.
Skupština grada i kompanija "Mali kolektiv-ETB d.o.o.", investitor zdanja u Balkanskoj ulici, finansiraće uređenje Terazijske terase. Da bi prostor u samom srcu grada predstavljao skladnu celinu, istovremeno bi trebalo da bude obnovljena i javna garaža u Ulici kraljice Natalije.
Generalnim planom iz 1923. godine određeno je da na ovom mestu bude projektovana terasa vidikovac. Šest godina kasnije, čuveni arhitekta Nikola Dobrović ucrtao je plato u nivou Terazija, izvučen do Ulice kraljice Natalije.
Plan iz devedesetih godina, prema kome se danas gradi, zadržao je Dobrovićevu ideju da se na obodima Terase podignu dve poslovne zgrade u Prizrenskoj i Balkanskoj ulici, a da grad zajedno sa investitorima tih zdanja uredi park, jer je postojeća zelena površina predstavljala samo privremeno rešenje i nikada nije planski dekorisana i uređena.
Da li će između tih kuća, arhitektonskih okvira terase, biti podignuti vrtovi sa bazenima i fontanama, kako je to Dobrović zamislio početkom prošlog veka, zavisi od arhitekata koji, moglo bi se reći, imaju čast da učestvuju na ovom najnovijem konkursu.
Trebalo bi napomenuti da, osim Kovačevića, u ocenjivanju i odabiru najboljeg idejnog rešenja učestvuju i Jelena Radivojević, predstavnik Direkcije za građevinsko zemljište, Svetlana Ivančević, predstavnik Zavoda za zaštitu spomenika kulture, Marijana Strugar, predstavnik Sekretarijata za urbanizam, Dragan Praštalo i Đorđe Nedeljković, predstavnici investitora, i Vlada Milić, predstavnik Društva urbanista.