Psihologija je ključ dizajna

25. 03. 2012. 22:00

Рик Појнор (Фото Д. Ћирков)

Međunarodna konferencija „(Grafički) Dizajner: Autor ili univerzalni vojnik – Akcija” održava se ove godine od 28. do 31. marta, tradicionalno u prostorijama Kulturnog centra Beograda. Uvertira je bilo predavanje Rika Pojnora, specijaliste za dizajn, pisca, kritičara i kustosa iz Velike Britanije, održano u Beogradu pre nekoliko dana. Fokus njegovog interesovanja specifičan je – alternativna grafička tradicija i nadrealizam. U čijoj srži je psihologija.

Ovaj gostujući profesor na predmetu „Kritika dizajna i istraživačke metode” na postdiplomskom programu Kraljevskog koledža za umetnost u Londonu, jedan od urednika-osnivača časopisa „Eye” i suosnivač veb sajta „Design Observer” (na kojem redovno bloguje), u svojoj karijeri uvek je birao teme koje su, čini se, drugi zapostavili. Oblasti koje je trebalo dodatno osvetliti, jer su značajne. To je za njega bio izazov. Otud priča o vezi između nadrealizma i grafičkog dizajna, koju je osim u teoriju pretočio i u praksu. Istoimena izložba, čije autorstvo potpisuje, prvi put postavljena je 2010. u Brnu, u Češkoj, a drugi put prošle godine u Roterdamu, u Holandiji.

– Tema o kojoj govorim aktuelna je uvek, bez obzira na vreme, mesto i kontekst. Iako je prenebregnuta od mnogih, pa se o njoj malo govori. U tom smislu, savršeno se uklapa u koncept konferencije o dizajnu. Nadrealistički pokret dvadesetih i tridesetih godina prošlog veka bio je usredsređen na književnost, slikarstvo i film da bi potom, šezdesetih godina, efekti nadrealizma već široko prodrli u oblast grafičkih komunikacija. Objasnio sam posebno prisustvo te slobodne grafičke tradicije, jer je oblast dizajna i danas puna neobičnog, fantastičnog i čudovišnog, zapravo podsvesnog, kao i tada što je bila. Veza između psihologije i umetnosti tu je najvidljivija – kaže Pojnor.

I njegov angažman na Kraljevskom koledžu donekle je pionirski poduhvat, u okviru kojeg grafički dizajn, koji kritički razmatra, više voli da zove vizuelnom komunikacijom. Putem nje drugima otkrivamo svoja zanimanja, interesovanja, ponekad i strahove.

Naš sagovornik autor je brojnih eseja i nekoliko knjiga: „Tipografika”, „Jan fan Torn: Kritička praksa”, „Komuniciraj: nezavisni britanski grafički dizajn od šezdesetih do danas” i „Nema više pravila: grafički dizajn i postmodernizam”. U duhu poslednjeg naslova kaže nam da danas zaista nema više pravila. Objašnjava da su pravci kretanja dizajna neuhvatljivi. Kada pogleda oko sebe u svemu vidi dizajn. Čak i dok sedimo i razgovaramo u prostorijama galerije „Artget”. Ali, iako sve vidi, retko šta dugo pamti, jer je malo koja poruka iskrena.

– Ako dizajner ne veruje u poruku koju mora da oblikuje, onda je on samo prost izvršilac posla. Profesionalan izvršilac, ali samo to, ništa više od toga. U tom poslu onda nema duše, nema istine. Kad njih nema nema dobrog dizajna. Nema efekta. To je tako jednostavno.