Digitalne mape iskopirale ceo svet
Зграда „Политике АД” на мапи сајта Инфоград
Moje zanimanje se zasniva na tome da svet može da se izmeri. Na osnovu toga pravimo pouzdane modele stvarnosti – kaže kartograf Vesna Stojilković o savremenoj kartografiji koja je digitalizovana i sve primenjivija na putovanjima, u vožnji ili snalaženju u velikom ili nepoznatom gradu.
Putnici, turisti i vozači sve češće karte na papiru zamenjuju mapama na „Guglmepu” i dži-pi-es sistemima. Tako se i nepoznate adrese u Beogradu ukucavaju na nekoj od mapa na internetu, a na jednoj takvoj, na sajtu „Infograd”, radila je i Vesna Stojilković.
– Cilj mi je da korisnik jednim klikom na zgradu dobije informacije o adresi zgrade i firmama ili institucijama koje se u njoj nalaze, kao i njihove brojeve telefona, mejlove i radno vreme – objašnjava naša sagovornica.
Korisnici sajta se tako lakše snalaze i štede vreme ne lutajući unaokolo, što ne znači da i kartograf ne mora da tabana. Baš kao što operater svakog meseca zove firme i ustanove i proverava da li su podaci o njima još uvek važeći kako bi sajt „Infograd” nudio najnovije informacije, tako i kartograf pri izradi mape mora na licu mesta da proveri da li je u stvarnosti sve onako kako piše na ranijim mapama.
– Terenski rad je neophodan radi ažuriranja podataka.Proveravala sam kućne brojeve, ulice, prostorni položaj zgrade, autobuske stanice i spratnost.
Stojilkovićeva kaže da joj je trebalo šest meseci da obiđe sve potrebne lokacije u Beogradu i proveri da li se neka zgrada i stvarno nalazi tamo gde je mapirana.
– Beograđani uglavnom sarađuju i hoće da me upute na pravo mesto, ali to ponekad ume da bude i neprijatno iskustvo jer me stanari pomešaju sa službenikom opštine ili nešto slično.
Ono što je Vesna Stojilković naučila odmah posle završenog prostornog planiranja na Geografskom fakultetu u Beogradu jeste to da su zadaci za današnje kartografe najraznovrsniji: na kartu se, na primer, stavljaju čak i sve prodavnice nekog brenda ili tržni centri u Austriji ili Italiji koji su dovoljno blizu da bi ih posećivali kupci iz Srbije.
– Moje kolege nekada su samo radile na izradi karata i globusa. Onda su računari sve promenili, unapredili i napravili revoluciju. Tako je savremena kartografija potisnula tradicionalan način izrade karata.
Ali, zaključuje naša sagovornica, bez obzira na sadašnji ogroman razvoj i preciznost, savremena kartografija će se tek razmahati punom snagom i još više olakšati istraživanja i svakodnevni život.
J. S.
-----------------------------------------------------------
Sve je 3D
Današnji digitalni kartografi rade koristeći baze podataka spojene sa kartom koje daju Geografski informacioni sistem – GIS. Podaci se prevode u 3D format.
– Elementi na karti se predstavljaju kao poligoni, linije, tačke i tekst. Poligon je, recimo, zgrada, linija je ulica, tekst je naziv ulice, dok je tačka, na primer, autobuska stanica – objašnjava Vesna Stojilković.
U radu koristi već gotove baze koje ažurira i naknadno digitalizuje u nekom od programa među kojima je najpoznatiji „autoked”.