Radijacijom protiv turizma
Knjaževac – Napušteni rudnik uranijuma "Gabrovnica" kod Kalne, u knjaževačkoj opštini, opet je počeo da "zrači". Vest o prekomernom zračenju iz rudnika koji je zatvoren daleke 1966. godine uznemirila je meštane kojih je četiri puta manje u odnosu na period kada je rudnik otvoren.
Da "Gabrovnica" opet "prekomerno zrači" utvrdili su ovih dana republički inspektori za zaštitu životne sredine, a policija je i zvanično podnela krivične prijave protiv trojice odgovornih u beogradskom Institutu za tehnologiju nuklearnih i drugih mineralnih sirovina, pod čijim nadzorom se i zvanično nalazi rudnik kod Kalne. Siniša Milošević (67) osumnjičen je da nije preuzeo odgovarajuće mere zaštite, a Milan Babić (57) i Vinko Đošić (47) osumnjičeni su da su zloupotrebili ovlašćenja u privredi.
Kako je do sada utvrđeno, Milošević će morati da dokazuje zašto u periodu od marta do septembra prošle godine nije obezbedio stalnu fizičku i ekološku zaštitu u krugu bivšeg rudnika usled čega se dogodio "slučaj". Upravo tu nebudnost iskoristio je Milomir Bogdanović, vlasnik knjaževačkog preduzeća AMG "Oil", koji je sekao metalne konstrukcije u krugu rudnika i ograde oko njega. Postoji osnovana sumnja da su Bogdanoviću u tome pomogli pomenuti Babić i Đošić kako bi se i sami okoristili u prodaji "gvožđurije" koja, kako je zvanično procenjeno, vredi 430.000 dinara.
I ko zna da li bi akteri ove "seče" ikada bili otkriveni da sumnjivi tovar nisu zaustavili makedonski carinici, na granici. I tako je klupko počelo da se odmotava.
Slično se dogodilo i 1986. godine kada se u Gabrovnici desio veliki pomor pčela. Utvrđeno je da su tada ovde u krugu napuštenog rudnika eksperimentisali sa olovnim hloridom iz "Trepče". Meštani su sumnjali da su pčele uginule od "eksperimentalnog dima", a beogradski stručnjaci su to kategorično demantovali. Ovde su inspektori 1993. godine otkrili 11 tajanstvenih buradi sa 300 kilograma "niskoradioaktivnog materijala". Utvrđeno je da su ta burad dospela u gabrovnički rudnik iz beogradskog instituta bez odobrenja nadležnih republičkih organa.
Gorštaci su tada bili u strahu, ali ništa se, i posle intervencije tadašnjeg republičkog ministra za ekologiju, nije dogodilo. Nije vredelo ni što su novinari bili uporni da se utvrde okolnosti pod kojim su burad dospela ovde. Zahtevali su to i čelnici knjaževačke opštine kako bi prestale priče o tome da burad stižu pod okriljem noći kamionima bez registarskih tablica. Kolala je tada i priča daje ovaj rudnik bio predviđen za odlaganje nuklearnog otpada iz cele ondašnje Jugoslavije. Iz beogradskog instituta u januaru 1993. godine demantovali su ove priče, a novinare su optužili za uznemiravanje javnosti.
Država ima planove za razvoj turizma na Staroj planini, a u okviru toga je i velika investicija u turistički centar "Babin zub" vredna oko 700 miliona evra.
Ukoliko je država stvarno odlučila da ovde razvija turizam, treba očekivati da će razrešiti ovaj slučaj i sprečiti zagađenje, ne samo zbog turizma, već pre svega zbog zdravlja ovdašnjih žitelja.
Krivična prijava je podneta i protiv vlasnika pomenute knjaževačke firme koji je sekao ozračenu "gvožđuriju" ugrozivši pri tom zdravlje četvorice knjaževačkih radnika. Očekuje se i izveštaj o tome ko je u Aleksincu napravio analizu i "utvrdio" da isečeni metal iz "Gabrovnice" nije radioaktivan.