U slavu Jamajke i Afrike

02. 02. 2007. 15:50

Боб Марли (Фото Cortesey sack’s)

Narednih dana širom sveta počeće obeležavanje dana rođenja legendarnog muzičara sa Jamajke Boba Marlija.
Umetnik, koji je proslavio malu karipsku državu i rege muziku, napunio bi 6. februara 62 godine.
Mnogi kažu da je Marlijev uticaj na muziku nemerljiv, kao i njegov doprinos toleranciji među ljudima različitih rasa.
Nedelja posvećena velikom umetniku sa Jamajke biće obeležena i u našoj zemlji.
Već sutra u beogradskom klubu "Akademija" nastupiće domaći rege sastav "Burning soundz", a 10. februara u SKC-u biće održan koncert na kome će svirati nekoliko domaćih bendova.
Robert Nesta Marli rođen je 1945. godine u malom selu Najn Majls na Jamajci.

Počeo je da svira sa 14 godina, a već početkom šezdesetih snimio je prva dva singla "Jugde not" i "One more cup of Coffie" koja nisu prošla najslavnije. Grupu "Vejlin Vejlers" osnovao je 1963. godine sa nekoliko prijatelja. Njihov prvi singl "Simmer Down" proslavio ih je na Jamajci.

Bob Marli i bend posle boravka u Americi muzički evoluiraju u pravac rok stedi, što je dovelo do sukoba sa ljudima iz izdavačke kuće koja je insistirala da grupa nastavi da svira ska. Zato Marli i drugovi osnivaju svoju diskografsku kuću "Vejln sola" i ime sastava menjaju u "Vejlers". Ali, ovaj izdavački poduhvat je ubrzo propao, što je ugrozilo i rad grupe.

Da je februar bio sudbonosan za Boba Marlija govori podatak da se u februaru daleke 1966. oženio Ritom Anderson, ženom koja je ostala uz njega do samog kraja. Zanimljivo je da jamajčanski muzičar ima čak sedamnastoro dece, od kojih je samo troje iz braka sa Ritom, dok je ostale potomke dobio sa drugim ženama.

Posle mnogo problema Marli 1970. godine u Londonu snima album "Regge on Brodway", a ubrzo mu se pridružuju ostali članovi "Vejlersa" posle čega objavljuju ploču "Catch a Fire". Ovo je bilo revolucionarno muzičko ostvarenje, jer je to bio prvi album na svetu koji je objavio jedan rege bend. Dotadašnja praksa da rege muzičari izdaju singlove i kompilacije konačno je bila prekinuta.

Posle uspešnih turneja po Velikoj Britaniji i Americi, grupa 1973. objavljuje ploču "Burnin". Hitovi "I Shot the Sheriff" i "No Woman, no Cry" ostaju upamćeni za sva vremena, ali sastav napušta nekoliko članova. Bend potom menja ime u "Bob Marli i Vejlers", a u grupu ulaze tri ženska vokala, predvođena Ritom Marli.

Posle objavljenog albuma "Rastaman Vibration" Marli postaje svetska muzička ikona. Časopis "Rolingstoun" proglasio je njegov sastav za bend godine, ali je zbog političkih poruka u pesmi  "War", koja je nastala prema numeri etiopskog cara Hajla Selasija, na njega 3. decembra 1976. pokušan atentat. Samo dva dana posle nemilog događaja Marli je sa grupom održao koncert.

Kruna dotadašnje karijere je ploča "Exodus". No, na vrhuncu slave Marli je, igrajući fudbal sa prijateljima, povredio palac na nozi. Ispostavilo se da je povreda bila kobna budući da su lekari ustanovili da Bob Marli ima rak i da mu samo amputacija noge može pomoći. Međutim, on, iz religijskih ubeđenja, nije hteo da čuje za to!

Uprkos bolesti nastavio je da snima, tako da su objavljeni albumi "Babylon by Bus", "Survival" i "Uprising". Pored muzičke karijere, nastavlja i politički angažman. Uspeva da pomiri dva suprotstavljena lidera sa Jamajke, za šta je kasnije odlikovan u Ujedinjenim nacijama. Zanimljivo je da, iako je njegovo delo bilo u velikoj meri inspirisano Afrikom, ovaj kontinent je prvi put posetio tek 1980. godine.

Iste godine je sa Stivijem Vonderom i bendom krenuo na turneju po SAD. Međutim, posle koncerta u Bostonu Marliju je pozlilo. Nastup u Njujorku jedva je izgurao do kraja, a 21. septembra, dok je džogirao, srušio se u parku i odmah je odveden u bolnicu gde su mu konstatovali tumor na mozgu. Lekari su mu tada rekli da će živeti samo još mesec dana. Nije poslušao doktore i suprugu, i nastavio je američku turneju. Rak je metastazirao i proširio se na pluća, jetru i stomak, pa su ga prebacili u bolnicu u Majamiju. Ali, 4. novembra uspeo je da se krsti u etiopskoj Pravoslavnoj crkvi i kao kršteno ime uzeo je Berhane Selasije. Čak se podvrgao eksperimentalnom lečenju u Nemačkoj, koje, nažalost, nije dalo rezultata. Tu je proslavio i svoj 36 rođendan. Iako mu je želja bila da umre na Jamajci, to mu se nije ostvarilo, već je preminuo u Majamiju 11. maja 1981. godine. Deset dana kasnije sahranjen je u rodnom selu uz prisustvo nekoliko hiljada ljudi. Pre dve godine Rita Marli objavila je da planira da premesti njegove posmrtne ostatke u Šašman u Etiopiju. To je objasnila ovako: "Ceo Bobov život se vrteo oko Afrike, a ne oko Jamajke".