Kaucija za predsedničkog kandidata 500.000 evra
Aндрићев венац седиште председника Србије Фото Д. Јевремовић
Predsednički kandidati na predstojećim đurđevdanskim izborima podeliće oko osam miliona evra za troškove kampanje, ali pravo na budžetski novac imaće samo oni koji budu, u skladu sa zakonom, položili jemstvo. Ko ne bude dao jemstvo neće moći da računa na pare budžetskih obveznika.
Svi koji žele da učestvuju u izbornoj trci za prvog čoveka Srbije dužni su da kandidature predaju do 15. aprila zaključno, a Republička izborna komisija zbirnu izbornu listu mora da utvrdi do 21. aprila. Prema rečima Đorđa Vukovića iz Cesida, kad bude utvrđena zbirna lista, kandidati koji žele da koriste budžetski novac dužni su da polože kauciju, koja će, „najverovatnije, iznositi 400.000 do 500.000 evra, pošto pretpostavljam da neće biti više od desetak kandidata”. Vuković ističe da će polovina budžetskog novca, oko četiri miliona evra, biti podeljena svim proglašenim kandidatima koji su položili kauciju. Preostala četiri miliona evra, kako kaže, Vuković, podeliće dva kandidata koja se plasiraju u drugi izborni krug, osim, „ukoliko neko ne pobedi u prvom izbornom krugu i u tom slučaju dobije celokupna četiri miliona evra, ali to je malo verovatno”.
Vuković objašnjava da kandidati koji se odluče da koriste budžetska sredstva, uz položeno jemstvo, moraju da osvoje najmanje jedan odsto glasova izašlih birača, oko 40.000 glasova, da ne bi morali da vraćaju dobijene pare.
Zakonskim izmenama, država je zaštitila budžet od onih kandidata koji su se, iako bez ikakvih šansi, kandidovali na predsedničkim izborima, samo radi novca koji dobijaju kandidati za kampanju.
Onaj ko hoće da dobije budžetski novac, mora da položi jemstvo u istoj vrednosti, a, ukoliko ne dobije jedan odsto glasova, automatski mu se, objašnjava Vuković, aktivira data garancija, novac, hipoteka, hartije od vrednosti… Dakle, ukoliko neko, na primer, odluči da kao jemstvo za korišćenje budžetskog novca položi hipoteku na kuću, ostaće bez kuće ukoliko ne osvoji jedan odsto glasova, ili ne vrati novac koji je dobio iz budžeta. Sada se ne može desiti da državni budžet bude na čistom gubitku, kao na prvim višestranačkim predsedničkim izborima 1990. godine, kada se uz samo sto potpisa kandidovalo 32 kandidata, koji su dobili sasvim lepe sume novca, a da uopšte nisu ni učestvovali u kampanji. Tada je jedan od kandidata od novca koji je dobio za kampanju otvorio firmu u oblasti kulture i, kako je nezvanično govorio, završio posao zbog kojeg se i kandidovao.