Ključ rešenja u rukama Ankare
Turski ambasador u pismu "Politici" (5. januar) objavljenom pod naslovom "Blokada sa Kipra" ponovo okrivljuje Republiku Kipar, žrtvu turske invazije 1974, za nedavnu odluku Evropske unije da delimično zamrzne pregovore Turske o pristupanju EU.
Odluka je doneta jednoglasno u Savetu opštih poslova Evropske unije, prošlog decembra, a ona potvrđuje prvobitnu preporuku Komisije Savetu o budućnosti pregovora na relaciji EU – Turska. Poruka Turskoj odražava istinsku želju Unije za opipljivim napretkom u punoj implementaciji Ankarskog protokola.
Turska još uvek ne priznaje Republiku Kipar, uprkos mnogobrojnim pozivima EU da normalizuje odnose sa svim članicama Unije. Štaviše, kiparski brodovi ne mogu pristati u turskim lukama, kiparski avioni ne mogu da sleću na turske aerodrome, kao ni da preleću tursku teritoriju. Molbe Republike Kipar za prijem u međunarodne organizacije blokirane su, dok u isto vreme Ankara insistira na postupku bez prepreka na svom evropskom putu.
Turska je jedina zemlja koja priznaje takozvanu pseudodržavu, u severnom delu ostrva, koji je ona okupirala, uprkos rezolucijama 541 i 550 usvojenim 1983, odnosno 1984. godine, koje čine ovaj jednostrani čin ništavnim i pozivaju države članice da ga ne priznaju.
Turska se trudi, suprotno pomenutim rezolucijama Saveta bezbednosti, da ukine takozvanu izolaciju ovog entiteta, koja je uvedena i sprovodi se samo zbog turskog delovanja 1974, onog kojim je izvršena invazija i okupacija velikog dela druge suverene države. Bilo kakav pokušaj političkog unapređenja te pseudodržave ili ukidanja takozvane izolacije kiparskih Turaka ne pomaže u naporima za rešenje.
Republika Kipar, čak i pre pristupanja Evropskoj uniji, načinila je važne korake da omogući kiparskim Turcima da uživaju blagodeti članstva u EU. Hiljade kiparskih Turaka su zaposleni u oblastima koje kontroliše vlada, svi kiparski Turci imaju pravo na besplatnu zdravstvenu negu i mogu prodavati mnoge proizvode zahvaljujući EU propisu Zelene linije, merama koje doprinose porastu njihovog životnog standarda, koji se utrostručio. Izdavanje, bez čekanja, hiljada pasoša i ličnih karata, omogućilo im je da realno uživaju prava građana EU.
Naš cilj je da pronađemo rešenje što je pre moguće, jer se, na žalost, nastavlja ilegalno prebacivanje naseljenika iz Turske u okupirana područja, paralelno s nelegalnim korišćenjem imovine grčkih Kiprana. Prodaja turističkih vila, nesumnjivo stranim državljanima, od strane nelegalnog režima, komplikuje napore za rešenje problema. Kiparski Turci su danas manjina na okupiranim teritorijama, zahvaljujući ilegalnom prisustvu 40.000 turskih vojnika i više od 160.000 naseljenika iz Anadolije.
Republika Kipar je postala nezavisna 1960, a tri zemlje su bile garanti njene nezavisnosti: Velika Britanija, Grčka i Turska. Danas, 46 godina kasnije, prve tri zemlje su članice EU, dok Turska pregovara o svom ulasku. Mi smo sigurni da su napori za rešenje kiparskog problema ojačani ulaskom Kipra u EU i da će to biti na dobrobit svih Kiprana, jer se zasniva na pravilima same Unije.
Generalni sekretar UN blisko sarađuje sa svojim specijalnim izaslanikom za Kipar u cilju nastavka konsultacija za primenu Osmojulskog sporazuma. Sastanak je održan 15. januara u Nikoziji i on će pripremiti obe zajednice za važne pregovore da bi se izbegao još jedan neuspeh.
Predsednik Papadopulos je naglasio u svojoj novogodišnjoj poruci: "Dijalog za rešenje je odgovornost obe zajednice na Kipru. Ali ključ rešenja je u rukama Ankare. Nijedan dijalog neće doneti značajnije rezultate ako Ankara nastavi da diktira neprihvatljive uslove i postavlja nerazumne zahteve".
Ambasador Republike Kipar u Beogradu