Ideje i stranački programi malo znače građanima
Илустрација: Новица Коцић
Iako se političari u kampanji poslednjih dana više nego ranije osvrću na politička pitanja – pa Čedomir Jovanović, predsednički kandidat koalicije Preokret, ističeda ove izbore vidi kao borbu ideja, Ivica Dačić, predsednički kandidat SPS-PUPS-JS, tvrdi da je on jedini kandidat socijalističke opcije, Zoran Krasić, potpredsednik SRS-a, naglašava da su radikali protiv ulaska u EU, a Tomislav Nikolić, kandidat SNS-a za predsednika, da će kada pobedi poštovati Ustav da je Kosovo i Metohija sastavni deo Srbije – analitičari ipak smatraju da ovoga puta neće presuditi „velike” teme.
„Ideje i programi ne znače mnogo građanima. Oni to vrlo malo povezuju sa svojom socijalno-ekonomskom realnošću”, ukazuje sociolog Milan Nikolić i dodaje da građanima, s druge strane, „nešto znači odgovor na njihove zahteve”.
Gotovo sva ispitivanja javnog mnjenja, i to već desetak godina, pokazuju da građani pre svega žele smanjenje nezaposlenosti, podizanje životnog standarda, odnosno povećanje plata i penzija, zatim borbu protiv kriminala i korupcije. Onda se na spisku njihovih želja nalaze „generalna pitanja”, kao što je privredni rast, usmeravanje ka EU, zahtevi u vezi s Kosovom.
Nikolić objašnjava da rezultate ovih istraživanja čitaju politički lideri i da oni moraju na to da reaguju, tako da te rezultate „upakuju” u svoje programe, u nešto što bi, možda odgovorilo na ono što traže građani, a što bi bilo specifično za svaku partiju.
Ocenjujući, ipak, da se ova kampanja „uglavnom vodi na ekonomskim i socijalnim ciljevima i borbi protiv kriminala i korupcije”, on ističe da ćemo tek videti da li su stranke pogodile želje birača. „Svi oni moraju konkretno da ’zapakuju’ ono što građani traže, tako da budu prepoznatljivi.” „Dačić, recimo, u zadnje vreme pokušava da ’umota’ u to da je on socijalista i da socijalisti brinu o građanima, radnicima i seljacima. Koliko će mu se verovati – videćemo”. Ili, „Dinkić se stalno poziva na to da je on maltene lično doveo, za svoje pare, sve strane firme u Srbiju, što naravno nema veze sa stvarnošću, ali on to tako tvrdi, jer je to odgovor na zahteve da se povećaju zapošljavanje i prihodi porodica”, objašnjava Nikolić.
Na pitanje da li ideja izneta u kampanji može da bude presudna, zapravo važnija od uvreženog stava birača prema nekoj stranci, Vladimir Todorić iz Centra za novu politiku, odgovara da će u ovim izborima najviše odlučivati pitanje kredibiliteta onih koji šalju poruke, a ne same poruke kao takve.
Todorić je mišljenja da birači prvenstveno gledaju sopstveni ekonomski interes, odnosno kako da obezbede egzistenciju sebi i svojoj porodici. „Ideološka pitanja i pitanja prošlosti i budućnosti dolaze u drugi plan. Zapravo, odlika ove kampanje u poređenju s prethodnim kampanjama je pomanjkanje velikih ideja. Jednostavno, situacija nalaže da pragmatična pitanja dolaze kao prioritet, poput socijalno-ekonomskih pitanja”, kaže ovaj naš sagovornik.
On ne vidi veliku ideološku razdelnicu između većine partija. „Naravno, tu postoje partije koje su protiv Evropske unije, kao što su DSS i SRS. Ali, ako njih izuzmemo, sve ostale imaju, maltene više od 50 odsto, slične programe.”
Budući da smo se u prethodnim kampanjama naslušali sijaset raznih obećanja koja se kasnije nikada nisu obistinila, koliko onda nova „zaklinjanja” mogu da budu uverljiva biračima?
„Svašta im je obećavano, malo ostvareno”, ocenjuje Nikolić i podseća na to da je Dinkić, pre desetak godina, recimo, obećavao platu od oko hiljadu maraka, penziju 500 maraka, a kasnije i skupe akcije javnih preduzeća. „Puno toga nije ostvareno, ali nešto je i ostvareno. Postoji, međutim, jedan trend – da građani ono što je ostvareno uglavnom potcenjuju, a političari ono što je ostvareno precenjuju i tu se oni nikada neće naći”, zaključuje Nikolić.