Srpska IT za ceo svet

22. 04. 2012. 22:00

Запослени у компанији "Талент ДМС" у Новом Саду (Фото М. Мијушковић)

Ame­rič­ka kon­sul­tant­ska ku­ća „Gart­ner” pro­gla­si­la je „DMS soft­ver” IT kom­pa­ni­je „Tel­vent DMS” u No­vom Sa­du za naj­kva­li­tet­ni­ji pro­iz­vod na sve­tu u 2012. go­di­ni u ve­o­ma va­žnoj „smart grid” obla­sti – ko­ri­šće­nju pa­met­nih mre­ža u upra­vlja­nju di­stri­bu­tiv­nim elek­trič­nim si­ste­mi­ma. Kon­sul­tant­ska ku­ća „Gart­ner” je naj­u­gled­ni­ja kon­sal­ting kom­pa­ni­ja na pla­ne­ti za in­for­ma­ci­o­ne teh­no­lo­gi­je ko­ja sva­ke go­di­ne pra­vi ran­gi­ra­nje svih ven­do­ra (pro­iz­vo­đa­ča) i pro­iz­vo­da, slič­no ATP li­sti u te­ni­su. U le­đa srp­skim in­že­nje­ri­ma gle­da­ju ve­li­či­ne kao što su „Al­stom grid”, „Dži-Ej Ener­dži”, „Orakl”, „Ven­tiks”, „Si­mens”....

O ve­li­kom uspe­hu do­ma­će IT teh­no­lo­gi­je, ko­ja je već ši­ro­ko pri­sut­na na naj­zah­tev­ni­jem svet­skom elek­tro­e­ner­get­skom tr­ži­štu, ali i mo­guć­no­sti­ma ko­je se sa­da, sa li­der­skom po­zi­ci­jom, pru­ža­ju do ne­slu­će­nih gra­ni­ca, raz­go­va­ra­mo sa di­rek­to­rom no­vo­sad­ske kom­pa­ni­je prof. dr Dra­ga­nom Po­po­vi­ćem.

Ob­ja­sni­te nam bli­že „DMS soft­ver”?

– To je ori­gi­nal­ni pro­iz­vod na­še kom­pa­ni­je. Nje­go­va osnov­na svr­ha je­ste da se da se ko­ri­šće­njem vr­hun­skog eks­pert­skog zna­nja iz obla­sti ener­ge­ti­ke i soft­ver­skog in­že­nje­rin­ga na naj­ra­ci­o­nal­ni­ji na­čin is­ko­ri­ste svi ras­po­lo­ži­vi elek­tro­e­ner­get­ski ka­pa­ci­te­ti u elek­trič­nim di­stri­bu­tiv­nim mre­ža­mai na taj na­čin ostva­re mi­li­on­ske ušte­de. On prak­tič­no upra­vlja ce­lo­kup­nom elek­trič­nom mre­žom, a po­seb­no op­ti­mi­zu­je no­ve ze­le­ne teh­no­lo­gi­je: ob­no­vlji­ve iz­vo­re, ve­tro­ge­ne­ra­to­re, so­lar­ne ge­ne­ra­to­re/pa­ne­le, ba­te­ri­je...

Iz­ra­du soft­ve­ra za­po­če­li ste još dav­ne 1995. go­di­ne?

– Bi­lo je to na ini­ci­ja­ti­vu „Elek­tro­voj­vo­di­ne” i taj pro­je­kat je pred­sta­vljao pr­vu ka­ri­ku u lan­cu plod­ne du­go­go­di­šnje sa­rad­nje iz­me­đu Fa­kul­te­ta teh­nič­kih na­u­ka (FTN) u No­vom Sa­du i ovog jav­nog pred­u­ze­ća. U 2000. go­di­ni tim sa FTN-a pre­ra­stao je u kom­pa­ni­ju „DMS gru­pa” ko­ja je raz­vi­la „DMS soft­ver”. Vr­lo br­zo in­te­re­so­va­nje za soft­ver po­ka­za­la su sva elek­tro­di­stri­bu­tiv­na pred­u­ze­ća na ovim pro­sto­ri­ma. Ta­ko je on da­nas in­sta­li­ran u sko­ro svim di­stri­bu­tiv­nim pred­u­ze­ći­ma, ka­ko u Sr­bi­ji, ta­ko i u re­gi­o­nu: Cr­noj Go­ri, Re­pu­bli­ci Srp­skoj, Ma­ke­do­ni­ji, Slo­ve­ni­ji, Bu­gar­skoj, Ma­đar­skoj, Ita­li­ji...

Bio je to tek pr­vi ko­rak?

– „DMS Gru­pa” je kva­li­te­tom obez­be­di­la rav­no­prav­no part­ner­stvo sa ve­ćim bro­jem me­đu­na­rod­nih kom­pa­ni­ja: „EL­SAG” iz Ita­li­je, „Mo­to­ro­la” iz Izra­e­la, „ABB” iz Švaj­car­ske, „Pro­lan” iz „Ma­đar­ske”, „Atos Or­gin” iz Fran­cu­ske, „Si­mens”, „Maj­kro­soft”, „IBM” i „Dže­ne­ral elek­trik” iz SAD, „Tel­vent” iz Špa­ni­je. Sa­rad­nja sa kom­pa­ni­jom „Tel­vent” je kru­ni­sa­na 2008. go­di­ne otva­ra­njem no­ve za­jed­nič­ke kom­pa­ni­je „Tel­vent DMS”. Sa ovim part­ne­rom do sa­da smo re­a­li­zo­va­li vi­še od 50 pro­je­ka­ta na svih šest kon­ti­ne­na­ta.

Po­seb­no ste pri­sut­ni na se­ver­no­a­me­rič­kom tr­ži­štu?

– U SAD i Ka­na­di „DMS soft­ver” je po­stao do­mi­nant­no teh­nič­ko re­še­nje ko­je je in­sta­li­ra­no u vi­še ve­li­kih gra­do­va po­put Fi­la­del­fi­je, Van­ku­ve­ra, To­ron­ta... Pri­sut­ni smo, me­đu­tim, i u Za­pad­noj Evro­pi, Austra­li­ji, Ru­si­ji, Ki­ni, In­di­ji... Vi­še od 200 mi­li­o­na lju­di snab­de­va se elek­trič­nom ener­gi­jom ko­ju kon­tro­li­šenaš soft­ver.

Ko­li­ko je tre­ba­lo vre­me­na da se soft­ver raz­vi­je?

– Ra­di­mo ga pu­nih 17 go­di­na i tek će­mo ga raz­vi­ja­ti, jer smo, na ne­ki na­čin, tek na po­čet­ku pra­ve in­du­stri­ja­li­za­ci­je ovog pro­iz­vo­da. Do sa­da je ulo­že­no vi­še od 5.000 in­že­njer-go­di­na, što bi zna­či­lo da je u pro­se­ku 500 in­že­nje­ra ra­di­lo na nje­go­vom raz­vo­ju po de­set go­di­na. Za­i­sta je ogro­man trud za na­ma, a ono što je ta­ko­đe va­žno je­ste da su osta­li svi bit­ni lju­di ko­ji su bi­li i na po­čet­ku pro­jek­ta. Ni­smo ima­li uobi­ča­je­nu di­si­pa­ci­ju ko­ja po­sto­ji kod IT ku­ća.

U fe­bru­a­ru ove go­di­ne pot­pi­sa­li ste no­vi ugo­vor o za­jed­nič­kom ula­ga­nju sa fran­cu­skom kom­pa­ni­jom „Šnaj­der elek­trik”...

– „Šnaj­der” je me­ga­kom­pa­ni­ja, ko­ja je ku­pi­la „Tel­vent” naj­ve­ćim de­lom zbog to­ga što je „Tel­vent” sa na­ma na­pra­vio eks­pan­zi­ju u „smart gri­du”. „Tel­vent” ima 7.000 za­po­sle­nih, od ko­jih su po­lo­vi­na me­na­dže­ri ko­ji pro­da­ju u ra­znim ze­mlja­ma, a „Šnaj­der Elek­trik” ima 140.000 za­po­sle­nih, od ko­jih je čak 60.000 me­na­dže­ra pro­da­va­ca. Nji­hov go­di­šnji obrt ka­pi­ta­la je 24 mi­li­jar­de evra! Oni že­le da da­lje in­ve­sti­ra­ju u naš soft­ver, da ga ra­ši­re na či­tav svoj pro­iz­vod­ni asor­ti­man, a 60.000 pro­da­va­ca će ga nu­di­ti na svih šest kon­ti­ne­na­ta. Va­žan pred­u­slov za da­lji po­rast „Šnaj­der Elek­tri­ko­ve” in­ve­sti­ci­je je i pri­klju­če­nje Sr­bi­je Evrop­skoj Uni­ji.

U uli­ci Na­rod­nog fron­ta u No­vom Sa­du, pre ne­ko­li­ko da­na, otvo­ri­li ste no­vi po­slov­ni pro­stor od čak 14.000 kva­dra­ta.

– Kom­pa­ni­ja „Šnaj­der elek­trik” je naš grad pro­gla­si­la za svoj glav­ni Kom­pe­ti­tiv­ni raz­voj­ni cen­tar za „smart grid” IT teh­no­lo­gi­je, a to otvo­ra pro­stor za za­po­šlja­va­nje vi­še od 1.000 mla­dih struč­nja­ka u 2012. go­di­ni. Na taj na­čin stvo­re­ni su re­al­ni uslo­vi da Sr­bi­ja i No­vi Sad po­sta­nu svet­ski cen­tar za pro­iz­vod­nju spe­ci­ja­li­zo­va­nog soft­ve­ra za upra­vlja­nje di­stri­bu­tiv­nim mre­ža­ma. Sa od­go­va­ra­ju­ćim od­no­som pre­ma tom pro­iz­vo­du, on bi se mo­gao na­met­nu­ti kao no­vi svet­ski stan­dard u upra­vlja­nju ve­li­kim si­ste­mi­ma, a ti­me bi bio otvo­ren ši­rok pro­stor za za­po­šlja­va­nje do­dat­nih 10.000 vi­so­ko­o­bra­zo­va­nih mla­dih struč­nja­ka u Sr­bi­ji.

Ne iz­gle­da li to pre­te­ra­no, kao ne­ka vr­sta kam­pa­nje? Ko­li­ko „Tel­vent DMS” sa­da ima za­po­sle­nih?

– Ni­ka­ko. Pro­ce­na ja da ovaj bi­znis, i mi ko­ji sa­da ima­mo naj­bo­lji pro­iz­vod za­jed­no sa na­šim stra­te­škim part­ne­ri­ma „Šnaj­der Elek­tri­kom”, „Tel­ven­tom”, „IBM-om” i „Maj­kro­sof­tom”, ko­ji su svi pri­hva­ti­li naš pro­iz­vod, mo­že­mo da za pet do se­dam go­di­na stek­ne­mo do­mi­nant­nu po­zi­ci­ju na svet­skom tr­ži­štu. Ka­da to po­stig­ne­mo bi­će nam po­treb­no 10.000 za­po­sle­nih za raz­voj i za po­dr­šku pro­da­ji i in­sta­li­ra­nju ši­rom pla­ne­te. Ve­li­ki broj na­ših in­že­nje­ra i me­na­dže­ra već go­di­šnje pro­vo­di od 3 do 4 me­se­ca u ino­stran­stvu na ra­znim po­slo­vi­ma – in­sta­la­ci­ja­ma, obu­ka­ma, pre­zen­ta­ci­ja­ma, tre­nin­zi­ma, kur­se­vi­ma... „Tel­vent DMS” u ovom tre­nut­ku ima 520 za­po­sle­nih vr­hun­skih struč­nja­ka, oko 100 sa­rad­ni­ka sa fa­kul­te­ta i vi­še od 250 mla­dih sti­pen­di­sta.

Je li to pri­li­ka da mla­di struč­nja­ci osta­nu u ze­mlji?

– Ube­đen sam da je­ste. Sa­rad­ni­ci­ma sa fa­kul­te­ta mi smo obez­be­di­li do­dat­na pri­ma­nja ta­ko da ne mo­ra­ju egi­sten­ci­jal­ne pro­ble­me da re­ša­va­ju u ino­stran­stvu, ko­ri­sti­mo nji­ho­vo zna­nje, ali ga isto­vre­me­no i po­di­že­mo, ta­ko da oni mo­gu da ga kroz na­sta­vu pre­ne­su svo­jim stu­den­ti­ma. Za stu­den­te, opet, ima­mo pet ni­voa sti­pen­di­ja, li­te­ra­tu­ru, soft­ver, li­cen­ce i pri­li­ku da na­pra­ve svoj ma­ster rad, ko­ji je kru­na nji­ho­vog stu­di­ra­nja, a ko­ji je pri­me­njiv u prak­si. Otvo­ren je, ta­ko­đe, i cen­tar za sred­njo­škol­ske ta­len­te.

Ka­kvu po­ru­ku „Tel­vent DMS” ša­lje na­šim gra­đa­ni­ma, ali i ce­lom sve­tu?

– Na­ša kom­pa­ni­ja je po­ka­za­la da srp­ski in­že­nje­ri mo­gu da bu­du ne sa­mo do­bri po­je­din­ci u raz­i­gra­nim za­pad­nim ma­ši­na­ma, već i da ta­kva ma­ši­na mo­že da po­sto­ji i u Sr­bi­ji. Da tim­skim ra­dom mo­že­mo da za­vr­ši­mo kom­ple­tan pro­iz­vod i kod ku­će. Ume­sto da ku­pu­je­mo pro­iz­vo­de na ko­ji­ma ra­de na­ši struč­nja­ci u ino­stran­stvu, mi mo­že­mo da ih na­pra­vi­mo i ov­de, i da ih iz­vo­zi­mo. Ostva­ren pri­hod mo­gao bi znat­no da po­ve­ća naš spolj­no­tr­go­vin­ski bi­lans, da ovaj bi­znis po­sta­ne pr­va gra­na na­še iz­vo­zne pri­vre­de, sa po­ten­ci­ja­li­ma ve­ćim od agra­ra.

-----------------------------------------------------------

In­že­nje­ri želj­ni afir­ma­ci­je 

Na­ši in­že­nje­ri su iz­u­zet­no kre­a­tiv­ni, a na­ro­či­to želj­ni afir­ma­ci­je po­sle svih ovih go­di­na izo­la­ci­je. Vr­lo su po­sve­će­ni i ta­len­to­va­ni, a je­di­ni even­tu­al­ni pro­blem je­ste na­pra­vi­ti od njih tim. Ka­da to us­pe­te, on­da ta­kav tim ne­ma gra­ni­ca. Va­žno je da ih uvu­če­mo u naš pro­gram ra­da dok su još mla­di, da od­ra­stu uz nje­ga. 

-----------------------------------------------------------

Pa­met­no upra­vlja­nje 

Ra­ni­je, ka­da elek­tro­mre­že ni­su bi­le mno­go op­te­re­će­ne, ni­ko ni­je mo­rao da bu­de mno­go pa­me­tan. Sa­da su mre­že op­te­re­će­ne 70-80 od­sto, jer po­tro­šnja ra­ste mno­go br­že ne­go pro­iz­vod­ni i pre­no­sni ka­pa­ci­te­ti, i neo­p­hod­no je pa­met­no upra­vlja­nje. To je kao ka­da ima­te nov auto­mo­bil ko­ji ide 200 ki­lo­me­ta­ra na sat a vi ne žu­ri­te, već vo­zi­te 80-90... Vre­me­nom ko­la osta­re, a vi mo­ra­te da po­žu­ri­te, da vo­zi­te 150. Na­sta­ju kva­ro­vi, ot­ka­zi... Ta­kva je si­tu­a­ci­ja sa elek­tro­mre­ža­ma u sve­tu. Ne mo­že se in­ve­sti­ra­ti u no­ve ka­pa­ci­te­te, jer su oni pre­sku­pi, već se in­te­li­gent­nim upra­vlja­njem sma­nju­ju pro­ble­mi. 

----------------------------------------------------------- 

Od bok­se­ra do IT struč­nja­ka 

Prof. dr Dra­gan Po­po­vić re­dov­ni je pro­fe­sor FTN-a u No­vom Sa­du. Ro­đen je 1959. go­di­ne u Zre­nja­ni­nu, osnov­nu i sred­nju ško­lu i FTN za­vr­šio je u No­vom Sa­du, a ma­gi­star­ske i dok­tor­ske stu­di­je na ETF-u u Be­o­gra­du. U mla­do­sti se ba­vio bok­som u BK „Voj­vo­di­ni”, za­jed­no sa bra­ćom Ka­čar. Ka­da je upi­sao FTN na­pu­stio je sport­sku ka­ri­je­ru ko­ja je išla uz­la­znom li­ni­jom. Imao je mno­go po­nu­da za od­la­zak u ino­stran­stvo, ali je ostao u ze­mlji. Ože­njen je i ima dva si­na.