Stiže alat
Pre neki dan u Privrednoj komori Beograda prvi put su se sreli predstavnici Poreske uprave sa četrdesetak stručnjaka za platni promet iz najvećih beogradskih banaka. Važnosti ovog skupa doprineo je i konsultant Poreske uprave Piter Retklif, koji je najavio pojednostavljenje tog posla i efikasniju naplatu obaveza. Tema skupa trebalo je da bude – kako da banke što lakše od 1. jula krenu s naplatama poreza i doprinosa na zarade zaposlenih, odnosno penzionom i fondu za zdravstvo, jer su ti neizmireni dugovi, prema nedavnim procenama, premašili sedam milijardi evra.
Ali, ne lezi vraže. Bankari, koji treba da primene taj propis, mimo svoje volje, pa i prirode svog posla, tvrde da od tog posla, za sada, neće biti mnogo. Zašto? Premijer Mirko Cvetković, koji je u isti čas i ministar finansija pod čijim je resorom i Poreska uprava, a potom i prvi poreznik Srbije Dragutin Radosavljević, izjavili su pre nekoliko dana, i svi mediji o tome izvestili, da će naplata krenuti na vreme i da će banke dotle dobiti softver koji će im olakšati taj nametnuti posao.
Bankari, koji su bili na tom sastanku, tvrde da Poreska uprava nije u stanju da do 1. jula „proizvede” softver za tu objedinjenu naplatu i da ceo taj posao neće moći da krene do kraja ove godine. Pitanje je, posle formiranja nove vlade, da li će to rešenje i ostati takvo kakvo jeste, jer lobi banaka nije baš neuticajan.
I još jedan bitan detalj pričaju bankari koji su bili na tom razgovoru – ukupan dug za poreze i doprinose nije sedam, već svih 12 milijardi evra. Trećina lanjskog BDP zemlje Srbije.
I šta sada?
„Politika” je pitala nadležne u Ministarstvu finansija – šta se, zapravo, događa. Da li će se odustati od tog velikog posla, jer predizborna kampanja je u toku. Skupština ne radi i ne može se izmeniti Zakon o poreskom postupku i administraciji, kojim je i predviđena naplata poreza i doprinosa preko banaka od 1. jula. Ulog nije mali – Poreska uprava a s njom i dva najveća društvena fonda nisu u stanju da naplate svoje prihode, zbog čega hiljade ljudi ne mogu da odu u penziju ili da overe zdravstvenu knjižicu.
Doznajemo da će i pored velikih vremenskih ograničenja, jer nije sasvim jednostavno napraviti alate za naplatu poreza i doprinosa po ugledu na nekadašnju Službu društvenog knjigovodstva, sve ipak biti „spakovano” na vreme.
Problem je, međutim, što neko mora bankama, koje su uvedene u red i znaju šta su procedure, da kaže šta sada treba da rade dotle. Hoće li biti odgovorne ako od 1. jula ne krenu u taj posao, a da sve nije utanačeno onako kako je propisom predviđeno i – uz to, zbog državne sporosti, plaćati visoke kazne.
Nameće se jedno sasvim obično pitanje – zbog čega se u primeni tog propisa i „uterivanja” banaka u posao za koji nisu rade da rade nije malo požurilo? Nastavak strašne finansijske nediscipline i nemoć države da makar i palijativnim merama, kao što je ova s bankama, naplati svoje suverene prihode – neće nas odvesti u EU i porodicu zemalja u kojoj je naplata poreza i doprinosa sasvim normalna stvar kao i primanje plate.