Pločnici kitnjasti, fasade rušne

07. 02. 2007. 16:55

Прокупље: Улица Југ-Богданова, старо одудара од новог (Фото Д. Борисављевић)

Prokuplje – Nedavno preuređena glavna ulica u Prokuplju, za šta je, uz velike strane donacije, potrošeno blizu milion evra, zaista izgleda lepo. Kitnjasti crveno-žuto-sivi pločnici, bele žardinijere, fontane, klupe, novo zelenilo, sve je to vratilo sjaj nekadašnjoj čaršiji. Ali zgrade nekad poznatih trgovaca i kafedžija: Dekića, Đolića, Jordanovića, Maksimovića, Orbovića, Biribića, Milojevića i drugih poznatih Prokupčana, u najvećem broju su sa oronulim fasadama, a ima i onih koje se urušavaju. Kao da se to nije toliko primećivalo dok nije obnovljena ulica. Sada, čak i ono malo novijih zgrada zapuštenošću drastično odudara. Jugoslav Stojiljković, načelnik opštinske uprave, sa žaljenjem kaže da je propala donacija USAID-a vredna više od 30 hiljada dolara. Naime, ovaj darodavac dopremio je u grad farbu za obnovu fasada na celoj Jug-Bogdanovoj ulici. Vlasnici zgrada trebalo je samo da plate majstore. Od akcije, međutim, nije bilo ništa. Verovatno i zbog toga što se još za jedan broj zgrada i lokala ne zna vlasnik. Ili se za druge očekuje donošenje zakona o povratku imovine ranijim vlasnicima. Vida Momčilović, rukovodilac Odeljenja za opštu upravu, veli da više ni opština nije vlasnik onih zgrada koje su svojevremeno nacionalizovane, već je to država. neke od njih bile su ustupljene ovdašnjim trgovinskim i ugostiteljskim preduzećima, a ona su, uglavnom, te objekte ustupila novim vlasnicima. Ima i takvih zgrada za koje se ne može utvrditi pravi vlasnik, kao što je bivša prodavnica leskovačkog "Inkola". Nominalno, opština raspolaže samo sa četiri zgrade u glavnoj ulici. Da ne bi propadale, ona ih, kako kaže Stojiljković, na licitaciji ustupa na korišćenje. Sada su uveli i obavezu zakupca da objekat dovede u red. Ali, kako obavezati sve druge da u glavnoj ulici urede fasade, za sada nema ideje. Možda i ovo pitanje treba da reši tržište. Jer, na primer, nedavno je u ovoj ulici otvoreno pet banaka, i sve su one uredile fasade svojih poslovnica. O nekim zgradama mogla bi da pobrine i država, jer su, zaista, velike arhitektonske vrednosti. Sa kućom Maksimovića već je to učinjeno: ona je stavljena pod zaštitu države i tu je smeštena likovna galerija.