Koštuničin izbor sagovornika
Pitanje zašto je odlazeći premijer Vojislav Koštunica primio Frenka Viznera, američkog izaslanika za status Kosova i Metohije, a četiri dana ranije nije primio Martija Ahtisarija, izaslanika generalnog sekretara UN za KiM, ostalo je juče bez zvaničnog odgovora. Ni u Vladi Srbije, ali ni u Koštuničinoj Demokratskoj stranci Srbije nismo uspeli da saznamo od nadležnih za saradnju sa medijima zašto premijer ima mandat da razgovara sa Viznerom (prethodno i sa belgijskim ministrom spoljnih poslova Karelom de Guhtom), a nema ga za susret sa Ahtisarijem (od koga je, kao što je to učinio predsednik Srbije Boris Tadić, trebalo da primi predlog za rešenje statusa Kosmeta).
Nezvanično, međutim, saznajemo da u Koštuničinom kabinetu smatraju da postoji velika razlika u "specifičnoj težini" jednog razgovora i prijema jednog dokumenta, odnosno da, po njihovom viđenju, odlazeći premijer ima mandat da razgovara sa stranim zvaničnicima, ali ne i da primi "na ruke" papir kakav je doneo Marti Ahtisari.
Podsećanja radi, 26. januara je iz Vlade Srbije saopšteno da se Koštunica neće sresti sa Ahtisarijem 2. februara "jer to izlazi iz okvira mandata njegove vlade do izbora nove". Kako je rečeno agenciji Tanjug, od trenutka kada su proglašeni konačni rezultati parlamentarnih izbora Vlada Srbije, saglasno Zakonu o vladi, do izbora nove može obavljati samo tehničke poslove.
U zaključku Vlade Srbije sa poslednje sednice, koji je juče dostavljen agenciji Beta, navodi se da je Koštunica na čelu tehničke vlade i nema pravo da je zastupa i predstavlja u svim pitanjima kojima se utvrđuje i vodi politika Srbije, te da je pravni položaj vlade i članova vlade, od proglašenja konačnih rezultata izbora, upodobljen pravnom položaju vlade kojoj je prestao mandat. U, međuvremenu, RIK je poništio rešenje o proglašenju konačnih rezultata izbora.