Strazbur predaleko za kosmetske Srbe
Стразбур: Суд није надлежан за Космет (Фотодокументација ,,Политике")
Nekoliko predstavki upućeno je Evropskom sudu za ljudska prava sa Kosova i Metohije. Neke od njih, u kojima se tvrdi da su podnosiocima prekršena ljudska prava, stigle su u Strazbur još 2002. godine. Sud, međutim, ni do danas nije doneo presude i verovatno je da ih neće ni doneti sve dok Savet bezbednosti UN ne donese oduku o rešenju problema statusa Kosmeta. Ovo je, između ostalog, u razgovoru za "Politiku" istakao Slavoljub Cerić, zastupnik Republike Srbije pred sudom u Strazburu.
Nadležnost Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu proističe, navodi Cerić, iz prvog člana Evropske konvencije o ljudskim pravima, u kome je napisano da su države u kojima se krše ljudska prava pravno i materijalno odgovorne za negativne posledice. Teritorija Kosova i Metohije je pod međunarodnom kontrolom. Srbija, po rečima Slavoljuba Cerića, de jure ima nadležnost nad ovom teritorijom, a de fakto ne može da odgovara za kršenje ljudskih prava na Kosmetu, jer na njemu ne vrši vlast.
Misija Unmika vrši vlast na Kosmetu, ali pripadnici Unmika ne mogu da odgovaraju pred sudom u Strazburu, jer rade u okviru misije Ujedinjenih nacija. A Ujedinjenim nacijama se ne može suditi u Strazburu.
Ovo je i stav Evropske komisije za demokratiju kroz pravo, koja je poznata kao Venecijanska komisija. Ta komisija smatra da sud u Strazburu nije nadležan da sudi pripadnicima Kfora, jer oni deluju u okviru NATO-a, a sud u Strazburu je nadležan za države, a ne za organizacije.
Postoji mogućnost, kako kaže Cerić, da sud u Strazburu ipak sudi pripadnicima Kfora, ali samo kao državljanima zemlje koja je poslala svoje vojnike na Kosmet. I još pri tom treba da se dokaže da pripadnici Kfora, koji su povredili nečija prava, nisu u tim akcijama delovali po naredbi zajedničke komande Kfora, već po naređenjima nacionalnih komandanata. No, to je teško dokazivo, pa, kako kaže Slavoljub Cerić, zato i nema još nijedne presude iz Strazbura, iako su neke predstavke stigle u sud još 2002. godine.
Treba navesti i to, kaže Cerić, da je specijalni izaslanik UN na Kosovu 23. marta 2006. godine doneo Uredbu o osnivanju Savetodavnog veća za ljudska prava. Ovo veće ima pravo da razmatra slučajeve povrede ljudskih prava na Kosmetu, koji su se dogodili posle 23. aprila 2005. godine. Za kršenja ljudskih prava od 10. juna 1999. godine pa sve do 23. aprila 2005. godine, dakle za period od skoro pet godina, Savetodavno veće za ljudska prava nije nadležno. Svoje odluke o pojedinim predmetima Savetodavno veće saopštava izaslaniku UN na Kosovu kao vrhovnoj instanci.
I za slučajeve kada Albanci sa Kosmeta krše ljudska prava Srba, odnosno uzurpiraju im kuće, stanove, poljoprivredno zemljište i drugu imovinu, sud u Strazburu se nije opredelio, jer se, kako kaže, navodno ne zna u kojoj državi pomenuti žive.
Postojala je mogućnost da se u rešenju navedenih problema sklopi sporazum između države Srbije, sa jedne strane, i Unmika i Kfora, sa druge. To, međutim, nije učinjeno.