Poskupele komunalije
Бојан Станојевић: Грађани неће много осетити поскупљење
Februarski račun za komunalije biće "teži" za 17,5 odsto onim domaćinstvima koja su priključena na daljinski sistem grejanja, a ostalima za oko 7,9 odsto. Prema rečima Bojana Stanojevića, gradskog menadžera, u računima za februar voda će biti skuplja za 9,3 odsto, kao i odnošenje smeća i održavanje zgrada, grejanje i topla voda će poskupeti za 25 odsto.
– Zbog poskupljenja gasa za 35 odsto, mazuta za oko 18,6 odsto i hemikalija za oko 20 odsto, komunalna preduzeća su tražila i veća poskupljenja, ali je gradska vlada odobrila samo ovu korekciju. Zbog poskupljenja gasa, dugovi "Beogradskih elektrana" prema NIS "Srbijagasu" su veliki i nismo mogli više da odlažemo poskupljenje. Ipak, u odnosu na decembar 2005. godine, kada su poslednji put poskupele komunalije u Beogradu, prosečna plata Beograđana veća je za 51,6 odsto – rekao je Stanojević, dodajući da će uplatnice sa višim cenama stići tek u martu, što znači da su se Beograđani skoro celu sezonu grejali po starim cenama.
Beograđani će vodu umesto 25,76 dinara plaćati 28,15 dinara po kubnom metru, iznošenje smeća 3,93 umesto dosadašnjih 3,6 dinara po kvadratnom metru, toplu vodu 46,58 umesto dosadašnja 58,22 dinara, dok nova cena grejanja po kvadratnom metru iznosi 43,82 dinara umesto dosadašnjih 35,06 dinara.
Poskupljenje komunalija uticaće da domaćinstvima, koja nemaju centralno grejanje, iznosi na "Infostanovim" uplatnicama budu uvećani u proseku za oko 115 dinara, a onima sa centralnim grejanjem u proseku za 554 dinara više nego dosad. Ovaj proračun se odnosi na porodice koje žive u stanovima od 50 kvadrata i troše 20 kubika vode, pri čemu je u Beogradu na daljinski sistem grejanja priključeno 251.381 domaćinstvo od ukupno 527.111 koja komunalije plaćaju preko sistema objedinjene naplate.
Opravdavajući takozvanu korekciju cena, Stanojević je rekao da stanovnici glavnog grada neće mnogo "osetiti" ovo poskupljenje, jer oni iz svog kućnog budžeta za komunalije i dalje izdvajaju u proseku 8,9 odsto, što je manje nego što izdvajaju stanovnici drugih gradova u Srbiji.
– Podsećam da je grad obezbedio popuste na ove cene radi zaštite najugroženijih građana, koji u zavisnosti od mesečnih primanja i broja članova domaćinstava imaju pravo na popust od 10 do 50 odsto. Protekle godine u Beogradu je ove popuste koristilo oko 65.000 najugroženijih domaćinstava, pri čemu je za to iz gradskog budžeta izdvojeno oko osamsto miliona dinara. Nadamo se da će ove godine ovo pravo iskoristiti još pet do sedam hiljada porodica, pri čemu će grad za to izdvojiti oko milijardu dinara – objasnio je gradski menadžer.
Inače, komunalna preduzeća su od gradskih vlasti tražila da grejanje i topla voda poskupe 54,4 odsto, iznošenje smeća i održavanje zgrada 17,5, a voda 16,8 odsto.
N. Radičević
-----------------------------------------------------------
Nove cene naljutile Beograđane
Poskupljenje komunalija za 17 odsto za građane u čijim stanovima postoji centralno grejanje i za 7,9 odsto za ostale, koje je juče najavio Bojan Stanojević, gradski menadžer, kao što se očekivalo, nije naišlo na odobravanje Beograđana. Stanovnici prestonice smatraju da povećanje cena komunalnih usluga ne mora biti u potpunosti loše i ističu da to zavisi od načina na koji će novac biti utrošen. Stanojevićevo obrazloženje da je poskupljenje prihvatljivo i da neće mnogo uticati na budžet Beograđana, jer su i plate u Beogradu od novembra 2005. godine (tada je bilo poslednje poskupljenje) u proseku povećane za 51,6 odsto, izazvalo je različita reagovanja.
Dragan Novaković, prevodilac, nije siguran u to da li je poskupljenje komunalija pravi potez gradskih čelnika, ali je siguran da će uticati na njegov budžet.
– Nisam primetio da mi je plata porasla i povećanje cena komunalija nimalo me ne raduje – objasnio je Novaković.
Biljana Tanazović, vaspitačica, jedina je od učesnika ankete juče znala da je najavljeno poskupljenje komunalnih usluga.
– Nažalost, čula sam za poskupljenje. Što se povećanja plata tiče, ja nisam primetila ni da mi redovno i na vreme uplaćuju platu koju pošteno zaradim, a kamoli da smo dobili povišicu – izričita je Tanazovićeva.
Miloljub Luković, elektroinženjer zaposlen u Bezbednosno-informativnoj agenciji, jedini je od učesnika ankete koji je primetio da mu je plata povećana.
– Što se mene tiče, povećanje od sedamnaest odsto je u skladu sa povećanjem moje plate. Voleo bih da nisu poskupele komunalije, ali je i ovako u redu – smatra Luković.
Vladislava Altaras ima drugačije mišljenje.
– Nisam primetila da su plate povećane i poskupljenje me ne raduje. Ipak, ukoliko se novac od ovog povećanja nađe u gradskoj kasi i upotrebi pravilno u svrhu poboljšanja kvaliteta života Beograđana, onda je u redu – zaključila je Altarasova.
B. Pavićević
-----------------------------------------------------------
SBB pretplata "teža" 70 dinara
Korisnike usluga kablovskog operatera SBB ovih dana je iznenadilo poskupljenje mesečne pretplate. Umesto 455 dinara, kolika je do sada koštala usluga, građani će od sada morati da izdvajaju 525 dinara. Ogorčeni sugrađani, koji su se javili našoj redakciji, ističu da je račun u poređenju sa januarskim prošle godine uvećan za 48,6 odsto i da je to velika razlika u odnosu na zvanično objavljenu stopu inflacije u Srbiji od 6,6 odsto u istom periodu.
Mirko Glavinić, direktor marketinga u SBB-u, ističe da je do ovog poskupljenja došlo zbog obnove mreže, odnosno prebacivanja na najmoderniju optičku infrastrukturu.
- Srbija i dalje ima ubedljivo najniže cene pretplate na kablovsku televiziju uz najbogatiju i najraznovrsniju ponudu kanala u poređenju sa zemljama iz okruženja, tako da SBB u skorije vreme nema planove za korigovanje cena svojih usluga - rekao je Glavinić.
I mada ovaj kablovski operater ima pozivni centar sa 90 ulaznih linija, mnogi građani nekada i po sat vremena čekaju da im se javi operater.
Glavinić objašnjava da do prezauzetosti linija dolazi jer se preko centrale dobijaju informacije za sve usluge koje ovaj operater pruža.
- Svako povećanje cena usluga dovodi do porasta broja poziva, naročito u toku radnog vremena, dok je u poslepodnevnim i večernjim satima čekanje na javljanje operatera minimalno. Zbog toga, uvedeno je radno vreme od 24 časa, 7 dana u nedelji, kako bi operateri bili dostupni svima i u svakom momentu - dodaje Glavinić.
J. L.