Život blizu "crvenih patuljaka"

11. 02. 2007. 14:35

Могућа налик Земљи (Фото НАСА)

Koliko je Zemlja jedinstvena?
Zagonetka je stara, možda, kao ljudska vrsta.
Astronomi još ne znaju tačan odgovor, ali veruju da u svemiru postoji mnoštvo planeta nalik našoj.
Opažanje prve nastanjive koja kruži oko druge zvezde samo je pitanje vremena.
Naučnici smatraju da bi se susedstvo moglo, po svemu sudeći, znatno razlikovati.
Živimo u uzbudljivom dobu, smatra Vesli Traub, predvodnik programa pod okriljem NASA (Navigator), čiji je cilj pronalaženje i opisivanje svetova na kojima je život mogao nastati i razviti se.
Potraga za planetama postala je važan deo astronomskih istraživanja.

Većina planetnih porodica, do sada uočenih, uopšte ne nalikuje Sunčevoj. Gasoviti divovi kruže veoma malim putanjama, zbog čega su vreli; gro ostalih planeta kreće se u izduženim, jajolikim orbitama, pa ih velika kolebanja u temperaturi čine nepogodnim za život. Stoga su u traganje odskora uključeni "crveni patuljci", najuobičajenija vrsta zvezda u Mlečnom putu.

Nedavno je (15. decembar 2006) poslata evropska letelica (COROT) da pronalazi pratioce koji bi – zato što na površini imaju, verovatno, tekuću vodu – morali kružiti kratkim stazama oko svojih prilično hladnih zvezda.

Proučavanje koje je sproveo astronom Edvard Ginan sa Univerziteta Vilanova (SAD) pokazalo je da su "crveni patuljci", zaista, podesni za udomljavanje nastanjivih planeta. Oblećući oko svojeg sunca na malom rastojanju, zbog učinka plime trebalo bi da mu budu uvek okrenuti jednom stranom i da imaju debeo vazdušni omotač koji bi toplotu ravnomerno rasporedio oko cele planete.

Štaviše, trebalo bi da imaju jako magnetsko polje da žive organizme zaštiti od pogubnih ultraljubičastih i rendgenskih zraka.

Čak bi i u čudnovatim sastavima sa zvezdama nalik Suncu i vrućim Jupiterima, Zemlji slična mogla biti uobičajena, naglašava astrofizičar Avi Mandel. On je sa saradnicima na Državnom univerzitetu Pensilvanija izradio računarska oponašanja nastanka planeta nalik našoj pod uticajem gasovitih divova. Zapazili su da planeta koja utekne ili se udalji ostavi dovoljno prašine da se naknadno oblikuje zemljolika kamena kugla.

Pošto se velike planete približavaju zvezdi, nema više gravitacionih prepreka da zaustave ledom bogate komete iz spoljašnih rubova diska. U mogućim sudarima ove repatice opskrbiće vodom planete iz nastanjive zone.

Uprkos mnogim izučavanjima i računarskim dočaravanjima, otkrivanje tragova života na bilo kojem od tih svetova biće izvodljivo tek početkom treće decenije ovog veka, kada će NASA odaslati letelicu (Terrestrial Planet Finder, TPF), opremljenu spravama za takav poduhvat. Ukoliko ona uoči kiseonik i azotoksid oko planete, biće vrlo ubedljiva naznaka života.

Iako Zemlja nije, možda, jedinstvena, izgled našeg Sunčevog sistema, s gotovo kružnim putanjama i spoljašnjim planetima, koji su sve odreda gasoviti divovi, još nigde nije opažen.