Belu kuću pogodile Putinove optužbe
Узбуркао духове: Солана, Схефер и Јученко поред Путина (Фото АФП)
Od našeg stalnog dopisnika
Vašington, 11. februara – Kritika koju je ruski predsednik Vladimir Putin izrekao spoljnoj politici SAD doživljena je ovde kao iznenađujuća po tonu ali i kao potvrda pogoršavanja odnosa između dve sile. Nastupajući na minhenskom skupu o međunarodnoj bezbednosti, podseća se, Putin je juče optužio Ameriku za niz jednostranosti – od vojnih intervencija do nametanja sopstvenog modela drugima – izrazivši neslaganja i s njenim pojedinim konkretnim pristupima, od Kosmeta do plana o raspoređivanju antiraketnog sistema u istočnoj Evropi.
Putinove optužbe "nisu tačne" – odmah je odgovorila Bela kuća. "Iznenađeni smo i razočarani" – ističe se takođe u sažetom saopštenju njenog portparola Gordona Džondroa, uz očekivanje da će dve zemlje "nastaviti saradnju na poljima važnim za međunarodnu zajednicu, kao što su borba protiv terorizma i suzbijanje širenja oružja za masovno uništenje i pretnji njime".
Iako je šef Kremlja, kako se prenosi, ponovio da šefa Bele kuće i dalje doživljava kao lidera s kojim može da se dogovori, ovdašnji analitičari ocenjuju da je prohujala faza međusobne bliskosti, kada je Džordž Buš govorio da su on i Putin "srodne duše". Suprotstavljajući se Putinovoj tvrdnji da se Vašington nameće kao jedini centar globalnog odlučivanja, senator Džon Mekejn – jedan od republikanskih favorita u trci za budućeg predsednika SAD – u Minhenu je upozorio da "Moskva mora da shvati da ne može da ima iskreno partnerstvo sa Zapadom dokle god se njene akcije kod kuće i u inostranstvu sukobljavaju sa suštinskim vrednostima evroatlantskih demokratija".
Ujedno su ispoljena nastojanja da se novo strateško preganjanje predstavi kao onomatopeja prošlih nadmetanja. Mekejn i njegovog demokratskog kolegu Džozefa Libermana, Putinovi akcenti su podsetili na "retoriku Hladnog rata". Nedavno je i Moskva u iskazima ovdašnjih lidera, među kojima i potpredsednika Ričarda Čejnija, našla "hladnoratovske ostatke".
U Vašingtonu su, naime, u poslednje vreme, učestale zamerke Rusiji da odstupa s demokratskog kursa. Davanje lekcija o demokratiji može da bude kontraproduktivno – predočio je i jedan od lidera ruske opozicije, šahovski "supermen", Gari Kasparov koji se nedavno ovde sreo s predstavnicima Bušove administracije. "Nemojte se mešati, samo nemojte da podržavate Putina"- citira ga današnji "Vašington post".
Ruska podrška je, pak, potrebna Americi u nizu strateških izazova – protiv terorizma, a za ublažavanje kriza oko nuklearizacije Irana i Severne Koreje kao i hroničnih drama na Bliskom istoku. Obavešteni krugovi sugerišu, istovremeno, da se ne smanjuju razmimoilaženja oko tih iskušenja pa ni oko Kosmeta, gde su Amerikanci skloni davanju "nadzirane nezavisnosti", dok Rusi insistiraju na rešenju koje će biti prihvatljivo i za Beograd. U Vašingtonu, istovremeno, rastu bojazni da Rusija izrasta u novu "energetsku supersilu", koja aranžmanima za isporuku goriva prilično "drži u šahu" klijente – delove bivšeg SSSR pa i zapadne Evrope.
Putinov nastup u Minhenu "izražava ne samo nezadovoljstvo spoljnom politikom SAD nego i samopouzdanje Rusije naraslo s povećanim petrolejskim prihodima" – misli Čarls Kapčan, specijalista za međunarodne poslove na prestižnom vašingtonskom Univerzitetu Džordžtaun. Rusima je dosta američkih pridika i poručuju da im je dosadio "američki hegemonizm" u kome su oni tretirani kao "restl" bivše supersile – sugerisao je "Los Anđeles tajmsu" bivši savetnik u Stejt departmentu za zemlje nekadašnjeg SSSR-a Stiven Sestanovič.
Ovdašnji stratezi se uglavnom slažu u oceni da Moskva "nastoji da obnovi status velike sile", kako je nedavno izjavio i novi šef Pentagona, specijalista za rusku istoriju i bivši šef CIA Robert Gejts. Utisak je da Vašington još nema celovitu strategiju za tu novu okolnost. Već je, čini se, prilično opterećen raznim međunarodnim "disidenstvima", koja rastu uporedo s povećanim traumama Amerikanaca na glavnom frontu – u Iraku.
M. Pantelić
-------------------------------------------------------------------------
Mironov: Rusija ne dozvoljava obraćanje sa pozicije diktata
Moskva – Predsednik gornjeg doma ruskog parlamenta Sergej Mironov izjavio je juče da je suština poruke koju je uputio predsednik Vladimir Putin na konferenciji o bezbednosti u Minhenu da se sa Rusijom ne može razgovarati sa pozicija diktata i uz prenebregavanje njenih nacionalnih interesa. "U izlaganju Putina sadržana je važna poruka za Sjedinjene Američke Države, čija je suština da je Rusija spremna na obuhvatan dijalog o svim životno važnim međunarodnim pitanjima, ali da neće dopustiti da se sa njom razgovara sa pozicija diktata i uz prenebregavanje naših nacionalnih interesa", rekao je predsednik Saveta federacije.
Mironov je naglasio da je predsednik Putin u subotu pozvao na zajedničke napore da takav negativni proces bude zaustavljen, kao i da je prvi put skrenuo pažnju da je jednopolarni model sveta neprihvatljiv i nemoguć. "Svedoci smo da politički egoizam i neverovatne ambicije, kao i odsustvo želje jedne zemlje da prizna legalna i prirodna prava drugih država, dovode svet u ’slepu ulicu’", rekao je ruski senator.
Ruski politikolog, predsednik Fonda za efikasnu politiku Gleb Pavlovski ocenio je da je obraćanje Putina bilo "obraćanje lidera" i signal da Rusija igra važnu ulogu u svetskoj politici i da je "sazrela da kaže svoje ’da’ i ’ne’". "Putin je pokazao da njegova pozicija nije konfrontaciona. Direktno je rekao: ako ste vi spremni na dijalog, on će biti nastavljen, ako niste, mi smo spremni i na to", rekao je Pavlovski.
Iz SAD i Evropske unije, čiji su funkcioneri kako su preneli mediji smrknutog lica slušali izlaganje ruskog predsednika, već su se pojavili "čuđenje i razočarenje", ocene da je "pogrešno" i da predstavlja najagresivnije obraćanje ruskog predsednika od završetka hladnog rata.
Tanjug