Štetne materije u sredstvima za sunčanje
Samo četvrtina od 1.800 testiranih preparata za sunčanje efikasno štiti od obe vrste štetnog zračenja a da istovremeno ne sadrži potencijalno opasne sastojke. Ovo su rezultati ovogodišnjeg vodiča za bezbedan izbor sredstva za sunčanje koji je sastavila Ekološka radne grupe (EVG).
Neprofitna organizacija koja se zalaže za bezbedne proizvode i zaštitu potrošača prilično je stroga u svojim zahtevima. Da bi neki preparat dospeo na njenu „pozitivnu” listu ne sme da sadrži oksibenzon, retinil palmitat (oblik vitamina A), ne sme da ima zaštitni faktor veći od 50 i mora da štiti i od UVA i od UVB zračenja.
„Rezultati su neznatno bolji nego prošle godine, ali i dalje nas iznenađuje što imamo tako malo proizvoda da preporučimo potrošačima”, rekla je dr Neka Leiba, viši analitičar EVG, a prenosi Si-En-En.
EVG navodi da 56 odsto svih preparata za sunčanje na američkom tržištu sadrži hemikaliju oksibenzon. Njena primarna funkcija je da apsorbuje ultravioletno zračenje, ali neka istraživanja pokazuju da koža upija ovu hemikaliju koja u telu imitira estrogen i po nekim istraživanjima može da izazove endometriozu.
EVG i neki stručnjaci za toksikologiju veruju da oksibenzon može da dovede do oštećenja ćelija i da izazove rak kože.
Zvanična tela nisu tako stroga prema ovoj hemikaliji. Američka akademija dermatologa tvrdi da je oksibenzon bezbedan. Odobren je za korišćenje i u Evropskoj uniji.
„Oksibenzon je jedan od prvih sastojaka koje je FDA odobrila jer pruža širok dijapazon zaštite od UV zračenja i odobren je za upotrebu od 1978”, kaže dr Danijel Sigel, predsednik akademije.
Agencija za hranu i lekove je odobrila oksibenzon za upotrebu kod dece starije od šest meseci.
EVG takođe apeluje na potrošače da izbegavaju retinil palminat.
U nekim istraživanjima koje je finansirala vlada ustanovljeno je da ovaj oblik vitamina A može da poveća rizik od raka kada se koža izlaže suncu. Međutim, istraživanje je rađeno na miševima, a dokazi za ljude nisu dovoljno ubedljivi.
„Potrošači se nerviraju kad nemaju alternativu. Ipak, cilj našeg izveštaja je da pokažemo da na tržištu ima sredstva za sunčanje koji ne sadrže ove hemikalije”, rekla je dr Leiba iz EVG.
Ove godine je manje preparata koji sadrže retinil palmitat, 25 odsto u odnosu na 33 odsto u 2011. godini. EVG navodi da ovaj sastojak ne čini kremu efikasnijom i dok se ne obave dodatna istraživanja preporučuju potrošačima da izbegavaju proizvode sa ovom hemikalijom.
Većina dermatologa se slaže s preporukom EVG da treba koristiti preparate za oznakom „zaštita širokog spektra”. To znači da štiti i od UVB zraka koji izazivaju opekotine i od UVA koji uzrokuju prerano starenje kože i rak.
„Dokazano je da su najbolji preparati oni koji blokiraju i UVA i UVB zrake”, rekao je za Si-En-En dr Arijel Ostad, profesor na dermatološkom odseku medicinskog fakulteta njujorškog univerziteta.
EVG, takođe, preporučuje potrošačima da ne kupuju kreme sa faktorom većim od 50. SPF (sun protection factor) deluje tako što upija ili odbija sunčeve zrake.
„Veoma je obmanjujuće staviti veći SPF broj na kutiju, jer to potrošačima daje lažni osećaj sigurnosti, a ne nudi veću zaštitu”, kaže dr Leiba.
Studije su pokazale da sredstvo sa faktorom 15 može da blokira 93 odsto UVB zraka. SPF blokira 97 odsto, a faktor 50 – 98 odsto.
„Posle toga dolazi do zanemarljivog porasta stepena zaštite, pa tako onaj sa faktorom 100 blokira oko 99,1 odsto UVB zraka. Zaista vam nije potreban tako visok broj. Na kraju krajeva, ti preparati budu skupi, a ne nude više zaštite od faktora 50”, kaže dr Ostad.
----------------------------------------------------------------------
Kako izabrati dobar preparat za sunčanje
– Koristite sredstvo sa zaštitnim faktorom najmanje 15, a najviše 50
– Dobro je ako na etiketi piše da štiti i od UVA i od UVB (zaštita širokog spektra)
– Izbegavajte proizvode koji sadrže oksibenzon i retinil palminat ukoliko brinete zbog potencijalno toksičnih hemikalija
– Dajte prednost losionima naspram sprejova, jer se ravnomernije nanose i pružaju bolju zaštitu
-------------------------------------------
FDA podlegla pritisku industrije
Amerikancima ni ovog leta neće biti lako da izaberu losion za sunčanje. Vlada je pod pritiskom proizvođača za šest meseci pomerila rok do kada će morati da na pakovanju tačno istaknu kakvu zaštitu od sunca njihov proizvod nudi.
Agencija za hranu i lekove, FDA, prošlog leta je donela odluku da se promene pravila za obeležavanje preparata za sunčanje. Proizvođačima je dala rok da do ovog juna na police izbace nova pakovanja.
Nova pravila nalažu da se konačno istakne koji brendovi štite i od UVA i od UVB zračenja. Na novim pakovanjima takođe neće smeti da piše da se ne skidaju vodom niti znojem (waterproof,sweatproof) kako bi ljudi znali da moraju češće da ih mažu.
Proizvođači međutim tvrde da nisu u stanju da unesu izmene do zadatog roka. Prošle sedmice je FDA odobrila velikim proizvođačima dodatnih šest meseci, do decembra, kada će već biti završena sezona sunčanja i kupanja u najvećem delu SAD. Male firme će imati još duži rok, do decembra 2013.
Kongresmeni koji su se zalagali da FDA što pre pooštri propise o sredstvima za sunčanje izrazili su žaljenje zbog ove odluke, ali u agenciji kažu da bi mnogo veća šteta bila da zbog nemogućnosti da se ispune novi zahtevi dođe do nestašice ovih preparata usred letnje sezone.
U američkim prodavnicama već ima preparata sa novim nalepnicama, a potrošačima koji kupuju „stara” pakovanja savet je da provere listu sastojaka. Ako su među njima cink, titanijum, avobenzon ili ekamsul izvesno je da štite i od UVA zračenja.
Na preparatima koji imaju manji zaštitni faktor od 15 ubuduće će morati da piše. „Ovaj proizvod samo sprečava opekotine od sunca, ali ne i rak kože i prerano starenje kože.”