Guverner na nišanu
Ako nova vlast zaista namerava da novac iz deviznih rezervi koristi za podsticanje privrede, kao što predlaže Dušan Bajatović, onda u tome, sasvim sigurno, neće imati podršku aktuelnog guvernera Dejana Šoškića, ali i velikog dela stručne javnosti. Čini se, međutim, da su osećanja obostrana, pa ni prvi čovek centralne banke neće imati političku podršku takve vladajuće većine. Zato se sve češće u javnosti licitira s imenima kandidata za njegovog naslednika.
Ipak, ukoliko nova vlast bude pre isteka mandata smenila guvernera, a on se bira na šest godina i to s pravom reizbora, jedna stvar će biti potpuno jasna. Oni koji su se zaklinjali da će depolitizovati javna preduzeća izgleda žele da se, po političkoj liniji, reše prvog čoveka centralne monetarne institucije. Bez obzira na to što Narodna banka nije javno preduzeće, to bi bio jasan signal da od gromoglasno najavljivane depolitizacije neće biti ništa. Istini za volju, Dejan Šoškić bez političke podrške nije ni mogao da sedne u guvernersku fotelju.
Ono što se, takođe, zna je da Šoškić nije po volji krupnih kapitalista i da ga u klubu u Šekspirovoj ulici u šali zovu Preučeni, jer je, kažu, preučio i knjige se drži kao pijan plota. Za dve godine, koliko se nalazi na toj poziciji, Šoškić se nekoliko puta našao na udaru privrednika, ali su otrovne strelice ka njemu stizale i iz Nemanjine ulice. Privrednici su pokušali da se približe novcu koje on „čuva” u deviznim rezervama, a poslednji put povod za prozivku sa vladine adrese bio je pad dinara za oko 10 odsto od početka godine.
Milojko Arsić, član Saveta guvernera, kaže da bi se eventualnom smenom Dejana Šoškića, prekršio ne samo Zakon o Narodnoj banci, već i standardna praksa koja podrazumeva samostalnost i nezavisnost ove institucije.
(Ilustracija: Novica Kocić)
– Nezavisnost centralnih banaka je uspostavljena u skoro svim zemljama u svetu kako bi se sprečilo da političari i druge interesne grupe ne zloupotrebljavaju monetarnu politiku za svoje interese. Kod nas su, u poslednjih 12 godine, smene guvernera bile najčešće u svetu, što je jedan od indikatora nepoštovanje nezavisnosti NBS. Po Zakonu o NBS guverner može da se smeni samo u tri slučaja: ukoliko grubo odstupa od ostvarivanja osnovnog cilja NBS, ukoliko je pravosnažno osuđen za krivično delo, ili ako postoji lekarski dokument da je nesposoban da obavlja tu poziciju – kaže Arsić.
Zato je ubeđen da bi politička smena guvernera bila veliki korak unazad.
– To bi bilo isto kao kada biste smenili ceo ustavni ili vrhovni sud i postavili svoje ljude, uz obrazloženje da vlada ne može da funkcioniše ako ne kontroliše sudstvo – objašnjava Arsić.
A to što Šoškić nije po volji nekim političarima i krupnim kapitalistima objašnjava sledećim rečima:
– Demokratske procedure nalažu da čak, iako predstavnik nezavisne institucije nije po volji trenutne vladajuće većine, guverner je i kao takav mora da se trpi. Zna se da bogati ljudi imaju uticaj na politiku, ali država ne bi smela da služi samo njihovim interesima – kritičan je Arsić.
Odobravanje kredita od naštampanih para sigurno bi bilo u njihovom interesu, ali bi troškove takve politike, zbog ubrzanje inflacije i rasta kursa, snosili svi građani, objašnjava naš sagovornik.
Predlozi koji se javnosti nude u prethodnih meseca dana za finansiranje privrede i države kreditima iz primarne emisije su blago rečeno diletantski i svode se na povratak modela monetarne politike iz SFRJ, dodaje i podseća na aferu „Agrokomerc”. Takva politika dovela je do inflacije od nekoliko stotina procenata godišnje, platnobilansne krize i nestašice osnovnih proizvoda, dodaje.
– Eventualne smene guvernera i trošenje deviznih rezervi za finansiranje privrede ili države bi skoro izvesno onemogućilo da sa MMF-om potpišemo sporazum i odložilo pridruživanje EU. Ako je neko želeo da sprovodi takvu politiku trebalo je da je izloži u izbornoj kampanji kako bi se proverilo da li ima podršku naroda za tako nešto – zaključuje.
Kao kandidati za mesto prvog čoveka NBS u medijima pominju se Nebojša Katić, Stojan Stamenković, Dušan Vujović, Jorgovanka Tabaković i Dragan Đuričin.
Stojanu Stamenkoviću, koordinatoru biltena „Makroekonomske analize i trendovi” (MAT), novinar „Politike” je uhvatio muštuluk. Kaže da prvi put čuje da je kandidat i da su to besmislice.
– Kao prvo, ne ispunjavam zakonski uslov za tu poziciju, jer kao neko ko je u penziji ne mogu da budem ni guverner, ni viceguverner, ni član Saveta guvernera. A kao drugo, niti me je ko zvao, niti bih to prihvatio – odgovara Stamenković.
Kaže da mu je pokojni premijer Zoran Đinđić tu poziciju ponudio 2003. godine, ali da je on odbio.
– Rekao sam im da nemam političku pozadinu i da bi me šutnuli kada ne bih poslušao ono što traže. Baš tim rečima – kaže Stamenković.
Spominjanje Dragana Đuričina i Nebojše Katića za tu funkciju može da bude najava novog monetarnog modela. Jer, Đuričin je, na primer, predlagao fiksiranje kursa preko valutnog odbora, dok je Katićeva ideja da NBS štampanjem para otkupljuje menice kojim bi se pokrenuo privredni oporavak. Dušan Vujović je, inače, bio jedan od najozbiljnijih protivkandidata Dejanu Šoškiću za tu poziciju. Jorgovanka Tabaković godinama ne krije da je interesuje monetarna vlast. Međutim, ona je u nekoliko navrata čak i hvalila guvernera Šoškića kada su ga privrednici napadali zbog kursa. Tako na „Kopaonik biznis forumu” nije krila oduševljenje istakavši da joj je prvi čovek centralne banke – utisak dana. „Zato što se iskreno, činjenicama, predano i ne udvarajući se onima koji su ga napadali borio za mere koje je počeo da primenjuje. I zato želim javno da mu uputim pohvalu i podršku”, rekla je Tabakovićeva.
I Dragan Đuričin kaže da je veoma važno da „u sedlu” ostanu i guverner i članovi Saveta guvernera, jer kako kaže imaju kredibilitet. Vođenje centralne banke je tehnička stvar i ti ljudi mogu čaki prema različitim monetarnim modelima njome da upravljaju, kazao je Đuričin.