Pregovori o Kosovu – mrtva tačka
Војници испред Грачанице (Фото Л. Вулетић)
Prema izveštajima agencija
Beč – Mrtva tačka, to je suština ocene o novoj rundi pregovora o budućnosti Kosova i Metohije, koji su prethodnih dana vođeni u Beču, jednodušno ocenjuju agencije. Naime, pregovarački timovi iz Beograda i Prištine nisu uspeli da se dogovore ni o jednoj spornoj tački iz plana izaslanika UN Martija Ahtisarija. Delegacija kosovskih Albanaca odbija svaki zahtev srpske delegacije, koja pokušava da mnogobrojnim amandmanima izdejstvuje promene u Ahtisarijevom predlogu, dok međunarodni posrednici svojim pasivnim stavom prema svemu pokazuju svoju nezainteresovanost za bilo kakve ozbiljnije korekcije, prenosi Tanjug.
Posle pauze od tri dana, pregovori u bečkom Austrija centru biće nastavljeni u utorak razmatranjem Aneksa 3 koji se odnosi na decentralizaciju, dok će se u sredu govoriti o verskom i kulturnom nasleđu. U četvrtak su na dnevnom redu Aneksi 9 i 10 (budući civilni status međunarodnog prisustva), zatim Aneks 11 o međunarodnom vojnom prisustvu, kao i Aneks 8 o bezbednosti. Pregovori se završavaju u petak razmatranjem Aneksa 12 koji sadrži agendu za implementaciju predloga rešenja.
Prema planu Unoseka, pregovori o budućnosti Kosova trebalo bi da se završe drugom rundom, na višem nivou, 10. marta, kada Ahtisari, kako je najavio, želi da predstavi Beogradu i Prištini svoju izmenjenu verziju predloga.
Opšta je ocena za sada da prvom verzijom tog predloga Ahtisari nije uspeo da približi stavove Beograda i Prištine o budućem uređenju pokrajine, što je bilo jasno još prvog dana nastavka pregovora u Beču. Prema oceni koordinatora srpskog tima Leona Kojena, Ahtisarijev predlog je neprihvatljiv za Srbiju o glavnom pitanju, a to je nezavisnost Kosova, na koju on jasno misli uprkos tome što ne koristi taj izraz, prenosi Tanjug.
U "Sveobuhvatnom predlogu za rešenje statusa Kosova", koji je srpski pregovarački tim predstavio u Beču na pregovorima, Kosovo i Metohija je autonomna pokrajina u sastavu Srbije i biće nadležna za sprovođenje zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, prenosi Beta. Za Srbiju će biti rezervisani spoljni poslovi, kontrola granica, monetarna i carinska politika, posebna carinska i inspekcijska kontrola i zaštita verskog i kulturnog blaga i ljudskih prava u poslednjoj instanci. "Ustav Kosova i Metohije biće saglasan u svim svojim odredbama sa Ustavom Republike Srbije", navodi se u predlogu i dodaje da će u slučaju konflikta u tumačenju odredbi, biti merodavan najviši pravni akt Srbije.
U predlogu beogradske delegacije, za rešenje statusa Kosova izbrisana je odredba Martija Ahtisarija po kojoj bi svi građani SFRJ nastanjeni na Kosovu do 1998. godine i njihovi direktni potomci, trebalo da steknu pravo na državljanstvo Kosova.
Uprkos tome što nema napretka u konsultacijama, zapadni diplomatski izvori ih smatraju korisnim zato što potvrđuju da nema više mogućnosti za postizanje sporazuma između Beograda i Prištine, piše prištinski list "Zeri", a prenosi Beta. "Trenutno u EU postoji konsenzus oko Ahtisarijevog paketa o statusu Kosova, ali što duže bude trajao proces, biće teže da se sačuva jedinstven stav", tvrde diplomatski izvori za "Zeri".
Ahtisari se pri izradi svog plana o Kosovu konsultovao sa EU, SAD i kosovskim Albancima, ali je ignorisao Srbiju i Rusiju, upozorava analitičar Ilana Bet-El u tekstu koji je objavio briselski nedeljnik "Juropijen vojs", prenosi Beta. Prema njenim rečima, Ahtisari je ignorisao Srbiju, "suverenu zemlju od koje bi Kosovo trebalo da se otcepi", i Rusiju, koja je "glavni saveznik Srbije i bivša supersila koja želi da povrati svoju premoć". Istorijat angažovanja EU i UN na Balkanu je problematičan, tvrdi ova analitičarka i dodaje da stoga "to nije idealna pozicija s koje se može pregovarati o izuzetno osetljivom rešenju kao što je konačan status Kosova".