Entitet zaštita za kosmetske Srbe
Državni tim Srbije juče je na pregovorima u Beču i zvanično zatražio formiranje srpskog entiteta na Kosovu i Metohiji, koji bi preko Saveta, kao vrhovnog tela, objedinjavao sve Srbe koji u pokrajini žive, kao i Srpsku pravoslavnu crkvu. Koordinator tima Leon Kojen je posle jučerašnjih pregovora posvećenih decentralizaciji novinarima u Beču izjavio da je srpski entitet neophodan posle godinu dana neuspešnih pregovora.
"Srbi moraju imati neko središte, da jedinstveno zastupaju svoje interese, da u kulturnom i političkom smislu i Srbi i SPC imaju zajednički krov, a to je srpski entitet", objasnio je Kojen i podsetio da je taj zahtev Beograd postavio još na početku bečkih pregovora prošle godine.
Kako prenosi Tanjug, Kojen je rekao da su "razložan i dobronameran predlog Beograda predstavnici Prištine odbacili besmislenim kontraoptužbama da bi taj entitet predstavljao podelu Kosova i uvođenje trećeg nivoa vlasti u pokrajini".
Srpski pregovarački tim je juče zahtevao da vlasti u Beogradu imaju pravo da pružaju direktnu pomoć novim opštinama sa srpskom većinom. "Bez direktne pomoći Beograda koja ne bi bila uslovljena politikom u Prištini, srpska zajednica na Kosovu i nove srpske opštine ne bi mogle da opstanu", rekao koordinator tima Slobodan Samardžić.
Pregovarački tim kosovskih Albanaca je ove srpske predloge odbio, pozivajući se na pravo da proverava sve aktivnosti pomoći u zdravstvu, obrazovanju, kao i drugim oblastima. Šef prištinske delegacije Ljutfi Haziri izjavio je posle jučerašnjih razgovora obeleženih neslaganjem da ovo nije prvi put da srpska delegacija iznosi predlog srpskog entiteta. "To su učinili pre godinu dana i pokušali da ga nametnu. Danas su ponovo izneli taj svoj predlog, što smo i očekivali. Taj predlog je nefunkcionalan i ne verujem da će to UNOSEK podržati", rekao je Haziri. Pregovarač iz Prištine Adrijan Đini je novinarima rekao da srpska strana i dalje insistira na nacionalnom i teritorijalnom konceptu, dok kosovska delegacija, kako je naveo, "zastupa koncept izgradnje jedne građanske države, koja bi se oslanjala na svoje građane".
Kako prenosi Beta, Kojen je novinarima rekao da Beograd, umesto do sada pominjanih jedanaest, traži devet novih opština na Kosovu i Metohiji.
Neslaganje je ispoljeno i u vezi sa srpskim predlogom da i druge nealbanske zajednice mogu da formiraju opštine. "I to su Albanci odbili, čime su pokazali strah prema multietničkom Kosovu, bojeći se stvaranja novih opština ne samo za Srbe već i za druge zajednice na Kosovu", zaključio je Samardžić.
U pauzi jučerašnjih razgovora Samardžić je nadležnosti Srba na Kosovu i Metohiji, koje su predviđene Ahtisarijevim predlogom u oblasti decentralizacije, ocenio kao "privilegije koje su u srednjem veku davali pojedinim oblastima, lokalnim vladarima ili pojedinom stanovništvu ili verskim manjinama, a koje su svakog trenutka mogle da budu oduzete". "To nisu prava u modernom smislu reči, koja su neotuđiva i garantovana ustavom", rekao je Samardžić i preneo da je albanska strana, kao i do sada, samo odbijala predloge Beograda.
Prvi deo jučerašnjih pregovora o decentralizaciji protekao je u raspravi između beogradskih predstavnika i Ahtisarija i njegovih službenika zbog toga što je tokom devet rundi prethodnih pregovora bilo reči o šest grupa posebnih nadležnosti srpskih opština, a u svom predlogu Ahtisari je za Srbe predvideo samo dve grupe nadležnosti: pravo da zadrže univerzitet u Kosovskoj Mitrovici i pravo da srpske opštine imaju tri bolnice. Time se, kako Tanjug prenosi Samardžićeve reči, "zaokružuje krug posebnih prava ili nadležnosti".
Sinoć je, kako prenosi Itar-tas, ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao da Rusiju uznemirava to što "ne postoji želja da se zabrinutost Beograda razmotri pri rešavanju kosovskog problema". On je ponovio stav Moskve da rešenje treba da bude prihvatljivo za sve strane.
Beograd je juče tražio i mnogo šira ovlašćenja nego do sada u oblasti lokalne policije. "Mi smo tražili da zakon o policiji može da se usvoji samo uz saglasnost većine srpskih poslanika u pokrajinskom parlamentu, tako da smo sada, govoreći o lokalnoj policiji, tražili da se šefovi lokalne policije praktično biraju u skupštinama opštine", objasnio je Leon Kojen. Beograd je tražio da svako ulaženje pokrajinskih ili specijalnih policijskih snaga mora biti najavljeno srpskoj lokalnoj policiji, koja, gde god je to moguće, treba da sarađuje sa tim pokrajinskim instancama.
Beograd, takođe, zahteva da srpske opštine moraju da imaju veće izvore prihoda nego što su predviđeni Ahtisarijevim planom. Insistirali smo na posebnoj formuli raspodele pomoći od strane pokrajinskih organa, koja je sada potpuno razjašnjena", rekao je Samardžić, dodajući da oko finansiranja srpski predlog imao više dodirnih tačaka s ekipom UNOSEK-a nego s albanskom.