Partijska kontrola
Da li se novi „spiker” srpskog parlamenta Nebojša Stefanović već ujeo za jezik kada je odlučno poručio kako će građani videti da skupština nije produžena ruka vlade i da ima pravo da kontroliše nosioce izvršne vlasti? Na čelu tri ključna skupštinska odbora: za finansije, kontrolu službe bezbednosti i odbranu i unutrašnje poslove izabrane su partijske kolege ministara.
Hoće li „regionalista” imati hrabrosti da upita svog partijskog šefa Mlađana Dinkića kako usmerava novac poreskih obveznika? Da li će se Jadranka Joksimović možda suprotstaviti Aleksandru Vučiću viđenom da bude „ šef” svih službi bezbednosti? Može li Dušan Bajatović da sutra, recimo, opstruira neki predlog propisa koji će poslati Ivica Dačić?
Odlukom da svoje ljude postave za šefove ovih važnih odbora vladajuća koalicija nije učinila ništa što je protivzakonito ili protiv postojećeg skupštinskog poslovnika, ali je na startu simbolički poslala obeshrabrujuću poruku javnosti: ne želimo da nas opozicija na bilo koji način kontroliše.
Ruku na srce treba reći da po Poslovniku o radu Narodne skupštine, koji je inače usvojila prethodna vlast, nije predviđeno da u skupštinskim odborima opozicija ima većinu. Zato se na parlamentarnu „tuču” naprednjaka i demokrata oko kontrole skupštinskih odbora, može gledati i kao na postizborno odmeravanje snaga.
Zato Jorgovanka Tabaković (SNS) iz pozicije vlasti kaže: „Pokušali smo da se dogovorimo sa opozicijom o predsedavanju odborima i iznenađena sam da određeni broj ljudi ne može da shvati da su izbori završeni…”
Dragoljub Mićunović (DS), pak s pravom upozorava da je ovakvim izborom čelnika skupštinskih odbora napravljena „veća i opasnija feudalizacija nego pre i to u sektorima koji su najpodložniji mogućnosti zloupotrebe i koje se moraju kontrolisati”.
Ali, da podsetimo, ni demokrate dok su bile na vlasti nisu baš bile darežljive prema opoziciji. Tačno je barem su pokušale da se drže pravila koje je uveo Vojislav Koštunica da se predsedavanje važnim parlamentarnim odborima prepusti opoziciji. Tako su pre četiri godine kontrolu nad administrativnim odborom, odborima za finansije i odbranu i bezbednost dobili radikali. Ali, pošto se tadašnjim vlastima nije dopadalo kako su Tomislav Nikolić (administrativni) i Dragan Todorović (odbrana i bezbednost) vodili odbore smenjeni su i na njihova mesta izabrani Nenad Konstantinović (DS) i Dušan Bajatović (SPS).
Nema sumnje da su kao i za prethodnu i za novu vlast skupštinski odbori svojevrstan partijski plen. Zato je veliko pitanje šta će ostati od obećanja predsednika skupštine da će nova vladajuća većina u ovom sazivu parlamenta biti mnogo korektnija prema opoziciji. Da li će najviši organ odlučivanja u zemlji imate snage da kontroliše vladu, ako postoji elementarno nepoverenje u opoziciju.
Jer, ako predsednik skupštinskog odbora nema moć da odlučuje, ako većina glasa drugačije, kao što kaže Nebojša Stefanović, zašto onda ta mesta nisu ponudili opoziciji.