Bez stresa, dragi frankofili

31. 07. 2012. 22:00

Мајице са енглеским слоганом у председничкој кампањи

Da li je utopija živeti na francuskom? Ova krilatica lansirana je nedavno u Kvebeku na prvom svetskom forumu posvećenom francuskom jeziku, gde je potegnut već „stari” problem: invazija engleskog, ali i pitanja strategije čuvanja, odbrane i razvoja francuskog jezika koji sada govori 220 miliona ljudi u svetu.

Engleske reči i izrazi toliko su preplavili  francuski jezik da su korišćeni, čak, i u predsedničkoj kampanji. Početno slovo (H) prezimena tada predsedničkog kandidata, a sada predsednika Fransoa Olanda, (Hollande) iskorišćeno je za reč „nada” koja u engleskom takođe počinje na slovo „h”, pa su štampane majice sa engleskim tekstom: „HisforHope”. Asocijacije koje se bave odbranom francuskog jezika još tada su podigle glas i protestovale protiv ovog, kako su ga nazvale, skandala, tvrdeći da to nije prvi put da socijalisti koriste engleske reči i izraze u svojim kampanjama (u vreme kada se mislilo da će Dominik Stros-Kan biti glavni Sarkozijev rival na izborima 20012, štampane su majice sa njegovim likom i natpisom: „Yes, weKahn”).

Učesnici foruma u Kvebeku složili su se da je engleski izvršio najveću invaziju na svakodnevni govor, pogotovo mlade populacije. Sledeći domen gde se odomaćio jesu ženski časopisi. Čak i u planetarno poznatom francuskom magazinu „El” mogu se gotovo na svakoj strani naći izrazi na engleskom kao „šoping”, „kul”, „bjuti”, „džob“. Ipak, šampion u korišćenju engleskih reči i izraza je tržište. Kompanije misle, čulo se u Kvebeku, da će se sve bolje prodati ukoliko u reklamu ubace engleske izraze, mada to samo pokazuje njihov nedostatak mašte.

Kad je reč o tehnološkim inovacijama i kompjuterskoj terminologiji, Francuzi su doskočili engleskom upravo zahvaljujući Kvebeku gde su još mnogo ranije kreirani francuski izrazi za „i-mejl”, „čet”, „atač”. Mada se engleski izrazi u svakodnevnom govoru mogu i dalje čuti, Francuzi koji drže do svog jezika uvek će, umesto „i-mejl”, reći „kurijel”. Naravno, nije slučajno što su ti izrazi kreirani upravo u Kvebeku, gde je Narodna skupština još pre 35 godina usvojila dokument o specijalnom statusu francuskog u lingvističkoj politici.

I dok jedni poručuju: „Bez stresa, dragi frankofili, takva evolucija je prirodna u svim živim jezicima”, generalni sekretar Međunarodne organizacije frankofonije Abdu Dijuf kritikovao je francuske intelektualce da nisu zainteresovani za čuvanje francuskog jezika i pozvao lingviste da zauzmu oštriji stav u njegovoj odbrani.

– Na sreću uspeli smo da zainteresujemo francuske vlasti za frankofoniju, ali intelektualci i dalje ne mare da se angažuju. Još gora situacija je sa poslovnim ljudima. Oni su potpuno neizainteresovani za tu temu. Njih jedino zanima mondijalizacija – rekao je Dijuf u intervjuu jednom kanadskom dnevniku na početku ovog foruma, dodajući da će 2050. godine biti 700 miliona ljudi koji govore francuski, od čega, čak, 80 odsto u Africi.

Dijufova kritika upućena francuskim intelektualcima nije daleko od istine, jer za sve vreme trajanja foruma u Kvebeku nijedan od većih dnevnih listova u Francuskoj nije pisao o ovoj temi. Velika reportaža o ovom skupu mogla se pročitati jedino u „Metrou”, dnevnom listu koji se besplatno distribuira i čiji tiraž je 775.000 primeraka, pa se računa da ga čita oko 2,4 miliona osoba dnevno. Da bi verodostojno opisao invaziju engleskog na francuski „Metro” je u naslovu „Bog čuva francuski jezik” doneo kombinaciju engleskog i francuskog, pri čemu su prve dve reči napisane na engleskom, a ostalo na francuskom. Duhovito, prokomentarisali su čak i u asocijacijama za odbranu i čuvanje francuskog jezika.

Neki poznati francuski lingvisti smatraju da problem leži u amerikanizaciji koja donosi jedan jezik i uniformno mišljenje, što je suprotnost kulturnoj raznolikosti koju propagira frankofonija. S druge strane, Luj Bodoan, jedan od poslanika frankofonog parlamenta, kaže da amerikanizacija jenjava i da prisustvujemo multipolarizaciji sveta sa prodorom Brazila, Kine, Indije i Rusije i da tu situaciju treba iskoristiti i za francuski i frankofoniju, kao i za sve druge kulture.

Žak Floran, direktor izdanja francuskih rečnika „Larus”, kaže da je u početku bilo 40.000 reči engleskog porekla u „Larusu”, a da ih je sada gotovo 63.000, potvrdivši da je to normalno za sve žive jezike i da „Larus” uzima englesku reč samo onda kada ne može da nađe odgovarajuću reč u francuskom. Nevolja je, međutim, u tome što su novinari počeli da koriste engleske izraze iako u francuskom postoje ekvivalenti za njih. Stoga je, naročito sada kada su u toku olimpijske igre, naglašeno da treba koristiti  francuske sportske izraze za „plej-of”, „snoubord”, „kost kiler”, „rafting”... a udruženja za zaštitu francuskog podsetila su na rečnik sportskih izraza štampan 2011. od strane Generalne komisije za terminologiju i nove izraze.

Mada se čulo mišljenje da je u Kvebeku bilo više folklora nego zaključaka i odluka vezanih za očuvanje francuskog jezika, njegovo održavanje je ipak ocenjeno kao važan korak. Pokazano je da civilno društvo hoće da deluje odmah i da neće da čeka državu, što ne znači da uz pomoć države ta akcija ne bi bila bolja i efikasnija. Mladi su usvojili deklaracije koje su publikovali i na Fejsbuku. U toj dokumentaciji fejsbuk je jedina engleska reč. Za nju još nije pronađen francuski ekvivalent.

Gordana Popović