Primaju lekove registrovane pre pola veka

06. 08. 2012. 22:00

Специјална болница у Ковину (Фото Д. Ћирков)

Za pacijente obolele od bolesti centralnog nervnog sistema država izdvaja znatno manje novca nego za pacijente koji imaju na primer kardiovaskularna oboljenja. Ovu tvrdnju je u nedavnom razgovoru za naš list iznela nova ministarka zdravlja prof. dr Slavica Đukić-Dejanović, inače šef katedre za psihijatriju u Kliničkom centru u Kragujevcu. Ministarka zdravlja objašnjava da okolne zemlje za medikamente za centralni nervni sistem od ukupnih sredstava za psihotike izdvajaju od pet do sedam odsto, a naš fond – svega 1,8 odsto.

– Eto kako se kod nas vrednuju bolesti centralnog nervnog sistema. U Sloveniji se odvaja osam, u Makedoniji pet, a u Bugarskoj šest odsto. Mora da se podigne nivo lečenja ove grupe bolesnika koji su zapostavljeni. Ogroman broj pacijenata u mojoj struci pije lekove koji su u upotrebi već 50 godina. Takođe mislim da će Agencija za lekove i medicinska sredstva zaista morati da radi na sličan način kao agencije u drugim zemljama – istakla je naša sagovornica najavivši precizniji uvid u poslove ove agencije, ali i svih koji se bave medikamentima.

Ministarka zdravlja smatra da, ukoliko lek omogući da se pacijent brzo vrati radnim obavezama i da ima kvalitetan život, onda nije skup, iako ima i drugih medikamenata za istu bolest, koji su jeftiniji.

Pokušali smo da utvrdimo da li su psihijatrijski i neuropsihijatrijski pacijenti najugroženiji u Srbiji kada je lečenje u pitanju. Kako ističe neuropsihijatar dr Dragana Nalić, neophodno je bolje lečenje ovih pacijenata, jer su i oni, ali i lekari koji ih leče, na neki način obeleženi u negativnom smislu. Ona objašnjava da u našem narodu vlada uverenje da ako neko ima psihoze, svi ga otpisuju, a da se u svetu dosta štite osobe sa mentalnim poremećajima.

– Lekovi i lečenje su dostupni pacijentima, ali veliki broj medikamenata se kupuje, odnosno participacija je mnogo veća od 50 dinara – naglasila je dr Nalić.

Da je ovde reč o veoma osetljivom pitanju, potvrdio je neuropsihijatar dr Zoran Đurić iz Instituta „Dr Laza Lazarević”. On kaže da je tačno da se i dalje duševno oboleli pacijenti leče nekim medikamentima od pre pet decenija, poput „largaktila”, koji ima snažno dejstvo.

– Taj lek je jeftin, ali ima mnogo nuspojava. Postoje skuplji lekovi, ali verovatno država nije u mogućnosti da ih plaća. Smatram da mi ipak imamo dovoljno drugih medikamenata i da beležimo jednaku efikasnost lečenja, kao što je slučaj u drugim zemljama. Zaostajemo samo u segmentu primene grupne terapije i uvođenja pacijenta u život u zajednici, posle hospitalizacije – istakao je dr Đurić.

U Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje (RFZO) objašnjavaju da kad su u pitanju antidepresivi, ostvaren je izuzetno značajan napredak u pogledu prava osiguranih lica na ovu grupu lekova, što potvrđuje i podatak da je za antidepresive u 2010. izdvojeno 1,43 odsto od ukupnih izdvojenih sredstava RFZO za lekove na recept, u 2011. godini 1,52 odsto, a u prva četiri meseca 2012. godine oko 1.80 odsto.

– I pored stalnih inicijativa u pogledu racionalnijeg propisivanja anksiolitika, na ovu grupu lekova se i dalje troši najveći deo budžeta namenjenog psihofarmacima. Proširenje palete antipsihotika je aktuelni prioritet za RFZO kada su u pitanju psihofarmaci – kaže Sanja Mirosavljević, pi-ar RFZO.

Smanjenjem izdvajanja sredstava na anksiolitike, čak i u okolnostima aktuelnih nepovoljnih ekonomskih prilika, tvrdi ona, otvorila bi se mogućnost da se brže širi paleta svih grupa psihofarmaka koji se iz postojećeg budžeta izdaju na teret sredstava RFZO.

----------------------------------------------

Agencija za lekove: informisaćemo ministarku zdravlja

U Agenciji za lekove i medicinska sredstva Srbije tvrde da je neosporno da Ministarstvo zdravlja ima stalni uvid u njihov rad, ali da će agencija novu ministarku zdravlja u potpunosti, sa zadovoljstvom informisati sa svim poslovima i rezultatima koje je postigla u poslednje tri godine.

Na naše pitanje zbog čega se u Srbiji sporije registruju lekovi nego u drugim zemljama, u agenciji kažu da su rokovi problem svih agencija za lekove, prevashodno iz razloga što je prioritet svake agencije zaštita zdravlja stanovništva stavljanjem u promet kvalitetnih, bezbednih i efikasnih lekova.

– Procedure koje u EU omogućavaju da inovativni lekovi brže stižu do pacijenata i to istovremeno u svim zemljama EU nisu uređeni našim propisima, s obzirom na to da je uslov za njihovo sprovođenje članstvo u EU. Upravo usklađivanjem tražene dokumentacije za dobijanje dozvole sa zahtevima EU pokušavamo da prevaziđemo tu nemogućnost i da i naši pacijenti dođu do ovih lekova što pre. Mi imamo visok rejting i ugled kako u regionu tako i u Evropi, pa i šire – dodaju u agenciji.