Samo ugovor podstanara spasava
На тржишту има и станова недостојних човека (Фото Д. Јевремовић)
Paralelno sa opadanjem vrednosti nekretnina, umanjene su, neznatno, i cene zakupa stanova. Ali ovu razliku najma stana do četrdesetak kvadrata, recimo, za koji umesto 280 ili 300 evra, sada treba mesečno dati 260, brzo je iz novčanika podstanara istisnuo neprestani pad vrednostidinara.
– Prvi put da me obraduje poziv gazde. Nije zvao da se najavi da će sutra svratiti da „pokupi” kiriju, već da mi saopšti da je odlučio da zakup umanji za 20 evra. Platu dobijam u dinarima, kiriju plaćam u evrima, pa skoro da mi treba isto dinara koliko sam izdvajao pre gazdinog poziva – objašnjava jedan od 150.000 prestoničkih podstanara, koji je pre izvesnog vremena ipak promenio adresu stanovanja.
– Gazda mi se javio telefonom i rekao da imam petodnevni rok da se iselim. Objasnio mi je da ga je preko prijatelja kontaktirao mladi bračni par koji je spreman da za tu lokaciju plati i više nego što sam ja plaćao pre umanjenja. Setio sam se koliko je i meni stan kod hotela „Jugoslavija” zvučao privlačno, ali sam shvatio i da nije trebalo da pristanem da se uselim bez ugovora, koji bi me, između ostalog, zaštitio i od ovakve „nelojalne konkurencije” – kaže on.
Ovakve i slične situacije proživljavaju podstanari koji sa vlasnikom stana nisu potpisali ugovor. A „udicu” primamljivih oglasa o izdavanju stanova po povoljnoj ceni, kompletno opremljenih, na atraktivnim lokacijama, najlakše zagrizu brucoši koji prvi put traže smeštaj. U proseku, svake godine u prestonici bude oko 25.000 brucoša, većina njih su iz drugih gradova i svojevrsna su lovina agencija, posrednika i stanodavaca.
– Sudski overenih ugovora između podstanara i stanodavca u Beogradu nema ni deset odsto, a govorimo o armiji od 250.000 stanodavaca i zakupaca u sivoj ekonomskoj i pravnoj zoni. Zato nije čudo da nam svakodnevno dolaze obe strane za savet i iznose sporne situacije, od nepostojanja otkaznog roka do toga da stanodavcu utekne podstanar, neplativši poslednju kiriju i račune – objašnjava Mirko Mirković, iz Udruženja podstanara „Velegrad”.
A ugovor je aktkoji rešava mnoge probleme. Budući podstanar mora da zahteva potpisivanje ugovora i obavezno, njegovu overu u sudu. Ugovor ima dokaznu snagu i ako ga overi advokat ili agencija koja je posredovala u pronalaženju smeštaja. Validan je i ugovor koji su potpisima overila dva svedoka.
Gazde mahom ne prihvataju da o svom trošku saniraju kvarove u stanu. Zato je neophodno pre useljenja sačiniti zapisnik o primopredaji, u kome treba opisati stanje nameštaja i bele tehnike.
– Budući podstanar treba da proveri ispravnost uređaja i opremu u stanu. Treba da vidi gde se nalaze glavni ventili, da li stolarija dihtuje, u kakvom stanju su bojler, šporet, grejna tela, veš mašina... Da li su i na čemu potrebne popravke. Precizirati u ugovoru da je gazda u obavezi da otkloni kvarove ili da to učini podstanar, a da mu za iznos troškova bude umanjena kirija za taj mesec.Uvek treba zvati majstora koji izdaje račun za usluge, a koji kao dokaz treba predati gazdi – savetuje Mirković.
U ugovor obavezno treba uneti otkazni rok i uslove pod kojima može da dođe do povećanja ili umanjenja zakupnine. Zakon o prebivalištu i boravištu građana propisujeotkazni rok od trimeseca, odnosno četiri, ukoliko je obuhvaćen period zime, ali se poštuje i onaj naveden ugovorom. Vlasnik stana je u obavezi da obaveštenje o početku otkaznog roka podstanaru pošalje poštom, jer se datum na poštanskom štambilju uzima kao početak otkaznog perioda.
Neizostavna stavka pismenog dogovora su i eventualne obaveze podstanara i stanodavca – da li je podstanar u obavezi da okreči stan pre iseljenja, da li gazda vraća depozit i u kom iznosu, kao i da su stanaru zagarantovana prava koja ne izlaze iz okvira kućnog reda.
----------------------------------------------
Prava podstanara
– Da se pokaže stan pre useljenja
– Da se ukaže na nedostatke stana
– Da se zahteva sklapanje ugovora
– Da gazda prijavi u policiji na adresi na kojoj živi
– Da se omoguće prava u skladu sa kućnim redom
– Da gazda ukloni kvar u stanu ili od kirije odbije troškove opravke koje je podstanar platio
– Da plaća zakupninu u dinarima
----------------------------------------------
Studenti vole smeštaj u centru
Studenti najčešće traže stanove u opštinama Stari grad, Vračar, Novi Beograd i gradskom delu Palilule. Mesečne cene u evrima u ovim krajevima su:
80 – 150 soba
100 – 300 garsonjera
200 – 350 jednosoban
250 – 350 dvosoban
300 – 550 trosoban
----------------------------------------------
Stan tražiti po preporuci
Avgust i septembar najpovoljniji su za traženje stana, jer je pre špica, izbor raznovrstan, a u velikoj konkurenciji cene su niže. U udruženju „Velegrad” savetuju da je najbolje stan potražiti po preporuci.
– Studenti idu pravo na oglas umesto da se sete ljudi iz svog grada koji već studiraju u Beogradu. Oni i rođaci mogu biti „vodiči” do korektnog stanodavca. Ako idu na tržište, moraju da budu oprezni. Od okrenutih brojeva u oglasima, samo u jednom procentu dobijete vlasnika direktno. Posrednici, tačnije, agencije, nisu loša varijanta ako rade kako treba, ali prevaranata ima mnogo. Traže od 3.000 do 5.000 dinara provizije i zauzvrat studentu daju nekoliko brojeva telefona ljudi koji izdaju smeštaj. Dešava se da su brojevi nepostojeći ili su „udžerice” u ponudi – opominje Mirko Mirković iz „Velegrada”.
Dobar potez je da se prvo u Agenciji za privredne registre proveri da li je agencija registrovana, jer ako poslujete sa „divljakom”, takvu agenciju ne možete da „ujurite” ako vam nanese štetu.
Ne popunjavati pristupnicu ili učlanjenje, jer agencije nisu udruženja već posrednici. Ako se sa agencijom zaključuje ugovor, treba proveriti šta u njemu piše i da li u njemu postoje prava onog ko traži stan ili samo obaveze.
Posrednici bi trebalo da od stanodavaca imaju punomoćje i da zakupcu pokažu šta se izdaje. Oni takođe mogu da sastave ugovor između stanodavca i podstanara i da ih odvedu u sud da overe ugovor.
– Za potragu stanova preko agencija, treba odabrati onu koja usluge naplaćuje po realizaciji. Cena usluga nije fiksna, već iznosi od 30 do 50 odsto od prve kirije unajmljenog stana, zavisno od kvadrature. Ukoliko interesent ne pronađe stan, nije u obavezi da plati uslugu agenciji – savetuju u jednoj od registrovanih agencija.
----------------------------------------------
Sporna naplata zakupa u evrima
– Insistiranje stanodavaca da se zakup plaća u evrima tema je zbog koje ćemo se obratiti sadašnjem guverneru. Zbog čega se kirija namiruje u valuti koja nije sredstvo plaćanja u našoj zemlji? Neverovatno je i to da ne postoji udruženje stanodavaca i da ova oblast nije uređena jednim zakonom, već je rasuta u više pravnih akata – kaže Mirko Mirković, iz „Velegrada”.
----------------------------------------------
Iznajmljuju podrume, „udžerice” sa „poljskim” ve-ceom...
Pošto je potražnja i dalje veća od ponude, na tržištu su i „stanovi” za koje se slobodno može reći da su nedostojni čoveka, a uz to su i cene njihovog najma nerealno visoke. Nije redak slučaj da se iza oglasa o „povoljnom smeštaju za samo 150 evra” podrazumevaju garaže, barake, udžerice, trošne kuće sa „poljskim” ve-ceom, podrumi...
Odnos gazda u toku perioda najma tek je posebna priča: osim što u stanove koje su izdali kroče samo prvog u mesecu, gledaju i da dodatno ućare. Nije retkost da podstanar o svom trošku postavlja novi bojler, jer je onaj koji je zatekao odavno punoletan, menja sudoperu i održava stan funkcionalnim.
Naravno, kupovina lampi, boljeg kauča, ormana, tepiha ili grejalica realizuje se iz džepa stanara, jer se podrazumeva da će kupljeno odneti sa sobom prilikom iseljenja. Ali, svaki podstanar zna da retko kad i u novom privremenom staništu to može da uklopi i iskoristi.
Jedan od čestih kamena spoticanja je i famozni depozit, čije vraćanje stanodavci na svaki način nastoje da izbegnu, naprasno otkrivajući oštećenja pred kojima su na oba oka žmurili prilikom izdavanja stana.