Odlazak čvrste ruke istočne Afrike
Смрт која је забринула суседе Етиопије: Мелес Зенави (Фото Бета)
Premijer Etiopije Meles Zenavi (57) umro je u ponedeljak oko ponoći u inostranstvu, prenela je juče državna televizija u Adis Abebi kratko saopštenje portparola vlade Bereketa Simona.
Lider najmnogoljudnije nacije istočne Afrike (85 miliona stanovnika razdeljenih u 75 etničkih grupa sa više od 250 dijalekata) poslednji put u javnosti je viđen na samitu G-20 u Meksiku. Upadljivo odsustvo Zenavija sa potonjeg samita Afričke unije u Adis Abebi nedeljama je potpirivalo sumnje u zdravstveno stanje jednog od vodećih političara čvrste ruke na Crnom kontinentu.
Zvanična Adis Abeba saopštila je da će funkciju premijera privremeno obavljati Hailemarijam Dezalegn (47), dosadašnji prvi zamenik predsednika vlade i ministar inostranih poslova države, koja već godinama slovi kao saveznik Zapada u borbi protiv ekspanzije radikalnog islama na rogu Afrike, posebno u Somaliji.
Smrt je Zenavija, glavnokomandujućeg najjače armije u regionu, stigla dan nakon što je novi parlament Somalije položio zakletvu. Al Šabab, radikalna filijala Al Kaide u Somaliji, juče je emitovala dvočasovni program posvećen smrti etiopskog lidera.
„Zenavijeva smrt je radosna vest za Somalce, nadamo se da će ga Alah kazniti za ono što je učinio našem narodu”, poručio je predstavnik te organizacije Ali Mohamud Rage.
Susedi Etiopije u prvim izjavama saučešća ne kriju zabrinutost za političke prilike u toj zemlji, ali i vojnu stabilnost u regionu.
„Etiopska država je veoma krhka. Nije izvesno da li je režim u Adis Abebi pripremio tranziciju i da li će različite frakcije u tamošnjoj vlasti izneti promenu na čelu države bez otpora”, upozorio je juče Rail Odinga, premijer Kenije.
Odgovor na dilemu o daljem političkom kursu Etiopije biće poznatiji već sledećeg meseca na kongresu vladajuće koalicija EPRDF, koja je na dnevni red već ranije stavila „smenu generacija” u vrhu vlasti.
Zenavijevo političke nasleđe višeslojno je. Najmlađi predsednik države u istoriji Afrike, budući da je sa 31. godinom 1991. postao prvi čovek Etiopije, decenijama je na Zapadu bio hvaljen kao protagonista „nove generacije” lidera Crnog kontinenta. Marksista u mladosti, pragmatik po preotimanju vlasti od vojne hunte, Zenavi je decenijama razvijao model jakog etničkog federalizma, ne ispuštajući ni trenutak konce centralne vlasti.
Krvavi rat sa Eritrejom 1998–2000. godine, brutalno gušenje političke opozicije nakon izbora 2005. godine, dve vojne intervencije u Somaliji, progon domaćih, ali i stranih novinara, doneli su Zenaviju titulu autoritarnog lidera u zemlji koja, iako živi od poljoprivrede, seljacima nikada nije dozvolila vlasništvo nad zemljom.
Odlučan da Etiopiju izvede iz siromaštva, Zenavi se okrenuo velikim investicionim projektima sa partnerima u Kini, Indiji, Turskoj. Pod rukovodstvom Zenavija, Etiopija je od početka milenijuma do danas, ostvarila jednu od najvećih stopa privrednog rasta u Africi (7, 5 odsto lane).