Vojvoda na "haškoj obradi"
Четнички војвода Мирослав Вуковић (Фото Г. Оташевић)
Čačak – Četnički vojvoda iz Čačka Miroslav Čele Vuković (54) izjavio je da su istražitelji Haškog tribunala pritiscima raznih vrsta pokušali da ga privole na lažno svedočenje protiv Vojislava Šešelja.
– Spreman sam da o tome dokumentovano govorim pred svakim sudom, uključujući i onaj u Hagu. To sam rekao i predstavnicima tima za odbranu Vojislava Šešelja s kojim sam se politički razišao 4. januara 1994. godine, posle čega nikad nismo progovorili – kazao je Vuković za naš list.
On tvrdi da je dva puta, kao osumnjičeni, saslušavan u beogradskoj kancelariji Tribunala, najpre 22. novembra 2002. godine, kad su ga u ulozi istražitelja ispitivali Norvežanin Fin Tolefsen i jedan Pakistanac, zatim 20.,21. i 24. maja 2005. godine kada su ga saslušavali Ulrih Masmajer iz Nemačke i Tomas Akhajm iz Švedske.
– U zamenu za optužbe na račun Slobodana Miloševića i Vojislava Šešelja nuđeni su mi status zaštićenog svedoka i ček. Pretili su mi podizanjem optužnice za ratne zločine, čak i pritvorom u kancelariji Tribunala u Ulici Jevrema Grujića, proveravali imovno stanje i mojih prijatelja u Čačku, govorili da će mi ukinuti lekove i pokušali da iz postupka eliminišu mog branioca, beogradskog advokata Svetozara Pavlovića – navodi Vuković.
Ovaj dobrovoljac sa slavonskog i bosanskog ratišta tvrdi da je, odbijajući sve te ponude i pretnje, želeo najpre da sebi i drugima dokaže da nismo bezvredan narod, lišen osnovne časti.
Vuković je na ratištima ranjavan nekoliko puta, teško se kreće i godinama je predsednik Saveza udruženja ratnih vojnih invalida u našoj zemlji. Do 1993. godine bio je poslanik SRS-a u Skupštini Srbije, a sada je član Nove Srbije.
U Haškom tribunalu juče nisu mogli da nam odgovore na pitanje da li su njihovi istražitelji razgovarali sa Vukovićem, ali a priori, kako kaže Olga Kavran portparol Tužilaštva, odbacuju "bilo kakve sugestije da Tužilaštvo utiče na svedoke ili na bilo koji drugi način krši Statut tribunala ili krši pravila o postupku i dokazima".
Ovo je, kaže Olga Kavran, deo kampanje koju je Šešelj sam najavio kojom bi pokušao da nanese štetu Tribunalu. Ti njegovi napori traju već četiri godine i do sada smo čuli napade protiv svih organa suda. "Tek kada primimo kompletan prevod najavljenog podneska Tužilaštvo će razmotriti pravne mere koje bi se mogle preduzeti protiv tuženog u cilju zaštite integriteta ove institucije", objašnjava Olga Kavran.
U međuvremenu, poslanički klub SRS-a dostavio je juče srpskom parlamentu Predlog rezolucije kojom se zahteva da država pomogne svim haškim optuženicima u pripremanju odbrane, da odmah bude opozvan naš ambasador u Holandiji Radoslav Stojanović zbog odnosa prema optuženicima i da naši državni organi ispitaju rad Kancelarije Haškog tribunala "posebno u pogledu protivpravnog prikupljanja dokaza i primoravanja potencijalnih svedoka da lažno svedoče protiv haških optuženika".
U rezoluciji se navodi da "sudski overene izjave državljana Srbije, koje je Tužilaštvo haškog tribunala vrbovalo da lažno svedoče protiv dr Vojislava Šešelja, predstavljaju primer zloupotrebe prava i upotrebe sile od strane tužilaštva, a Srbija mora da zaustavi ovo bezakonje na svojoj teritoriji". U tekstu rezolucije navedene su izjave Jova Ostojića, jednog od svedoka u procesu protiv Šešelja, da mu je rečeno da će on i njegova porodica biti prebačeni, po izboru, u Kanadu, Australiju, Nemačku, Holandiju, Belgiju, Francusku ili Englesku, kao i da će biti finansijski obezbeđen. Ostojić je, kako se navodi, odbio saradnju koju mu je ponudio Paolo Postore, istražitelj Haškog tribunala, iako mu je u tom razgovoru prećeno da će biti ubijen. U rezoluciji se navodi i izjava Zorana Dražilovića, kome je, takođe, ponuđeno da bude zaštićeni svedok kao i Ostojiću, a "ako odbijem, dobiću sedam godina zatvora i novčanu kaznu od 250.000 evra". Navedeno je i svedočenje Borislava Bogunovića, kome su haški istražitelji "ponudili promenu identiteta, novac i iseljenje iz Srbije".
U predlogu rezolucije, radikali kao pomoć optuženima podrazumevaju "jednak odnos naših državnih organa prema haškom tribunalu i prema optuženima, a to znači da optuženi imaju pravo na svu dokumentaciju, materijale ili dokazne predmete, koje naši državni organi svakako dostavljaju tužilaštvu tribunala".
Radikali traže da ova rezolucija bude usvojena na prvoj sednici Narodne skupštine Srbije.