Ispred svog vremena

17. 03. 2007. 12:25

Љубица Тинска: "Лепота није пролазна", уље на платну

Sasvim u saglasju sa svojom mišlju-vodiljom, iz koje izvire divljenje jednom od najvećih izumitelja u istoriji, Mark Sajfer je ispisao životopis Nikole Tesle, svojevrsnu hvalu i pohvalu geniju koji je izobilno zadužio čovečanstvo, ne libeći se da se upusti i u škakljiva i nepotvrđena govorkanja.
Za nenadmašnog istraživača prirodnih tajni srpskog poroda i duha, koji se u 28. godini otisnuo u SAD da dokaže vlastite otkrivalačke zamisli, podjednako važi, kao i za ostale umne velikane, krilatica "čovek ispred svojeg vremena". Američki fizičar Džon Stoun na jednom mestu nedvosmisleno kaže: "Mislim da smo svi pogrešno razumeli Teslu. Bio je toliko ispred svog vremena da su ga i najbolji među nama pogrešno smatrali sanjarom". Sličnom sintagmom je Margaret Čejni naslovila svoju pripovest u slavu Nikole Tesle.

Lički Prometej

U do sada najpodrobnijem prikazu života i vremena "ličkog Prometeja", nazvanom Čarobnjak, vrsni poznavalac Mark Sajfer predano beleži sva bitna zbivanja poređavši ih u vremensku nisku pripovedanja. Iako je stekao zvanje doktora nauka izučavajući Nikolu Teslu, opredelio se za maltene književno saopštavanje da bi čitaocu dočarao iskonsku sreću i patnju nedovoljno shvaćenog stvaraoca. Bogato štivo za istinsku antičku dramu u kojoj plemeniti pojedinac, pokušavajući da usreći ljudski rod, nailazi na nepremostive prepreke i nepojmljiva iskušenja.

Mark Sajfer je temeljno proučio spise, zapise, dokumenta i tumačenja onovremenih i potonjih znalaca, posetivši najvažnije arhive, kao što su u Smitsonijenovoj zadužbini u Vašingtonu, na Kolumbija univerzitetu u Njujorku i u Muzeju Nikole Tesle u Beogradu, rukovodeći se isključivo geslom da sam iščita izvorne zabeleške. Kada se odvažio na ovakav poduhvat, mogao je da pročita – kako sam svedoči – samo dve biografije: "Nenadmašni genije", Džona O’Nila, i "S munjom u ruci", Vanete Drejper.

Započevši da piše doktorsku disertaciju 1980. godine zapitao se zašto je ime Nikole Tesle palo u zaborav, imajući u vidu da početkom 20. stoleća nije silazilo s naslovnih stranica. Tragajući za odgovorom naišao je na mnoge zagonetke, od kojih je neke rasvetlio: zbog čega mu nije dodeljena Nobelova nagrada, iako je predložen, čime se bavio u oba svetska rata, da li je bežični prenos energije izvodljiv, šta je FBI tražio u rukopisima i nacrtima slavnog pronalazača, u koga je bio zaljubljen, u kakvoj je vezi sa čudnovatom tunguskom eksplozijom 1908. u Sibiru, ima li istine u ogovaranjima da je bio naklonjen muškarcima...?

Četvrtvekovno prikupljanje građe i njeno izučavanje pretočeno je u jedinstvenu, najpotpuniju do sada knjigu (600 stranica s dodacima) u svetu posvećenu Nikoli Tesli, koja je prošle godine objavljena i na engleskom i na srpskom jeziku ("Stilos" iz Novog Sada), što je izdavački podvig vredan divljenja.

Ma koliko bili obavešteni, naći ćete pregršt novosti koje je sakupio i rastumačio Mark Sajfer. Jedna od najneobičnijih, prvi put obznanjenih, tiče se nervnog sloma koji je Nikola Tesla doživeo 1906. nakon neuspeha bežičnog prenosa energije. Saznaćete i da li je naš zemljak pokušao da uspostavi vezu s vanzemaljcima, u koju je ženu jedino bio zaljubljen, zbog čega se naljutio na Mihajla Pupina, kako je pre drugih naslutio dvojaku prirodu energije (talasna i čestična), šta je podrazumevao pod "zracima smrti", šta mu se dopalo u budističkom učenju, koliko je bio blizu razbijanja elektrona, kako je zamišljao buduće "misleće mašine", zašto ga smatraju pretečom lečenja ozonom, mogu li se čitati nečije misli i tako redom.

Fascionantna priča

Uzbudljivo traganje nedvosmisleno potkrepljuje zašto Nikolu Teslu smatraju jednim od "12 apostola elektrotehnike" i obelodanjuje da ima još nepoznanica koje valja istražiti. Osobit pečat na čitaoca ostavlja prepiska Nikole Tesle s viđenim ljudima njegovog vremena, iz koje se vidi koliko je on bio maštovit, obrazovan, upućen, pismen, tanan i učtiv. Nijedne ružne reči na račun suparnika i protivnika, čak ni onih koji su ga neštedimice potkradali i blatili. Ni likovanja kada bi sudskim putem, uz velike muke i odricanja, dokazao da mu je izum preotet.

Uvaženi časopis "Sajentifik ameriken" ovako preporučuje "Čarobnjaka" svojim čitaocima: "Ovo je fascinantna priča o jednom od najplodonosnijih nezavisnih revolucionarnih pronalazača svih vremena... Njen autor nam na uvid stavlja mnogo novih podataka... i knjigu zasniva na velikom broju arhivskih i primarnih izvora... U srži slojevite knjige Marka Sajfera leži ozbiljno naučno delo".

Uz iscrpnu monografiju iz 2001. godine "Tesla – duh, delo, vizija", dr Branimira Jovanovića, ovo je, bez sumnje, nezaobilazni svetionik u osvetljavanju ličnosti koju su još za života stavili uz rame Arhimedu i Majklu Faradeju. Džon Stjuart Mil je primetio da istoriju pišu pojedinci, a jedan od tih bio je Nikola Tesla ili, kako ga Mark Sajfer naziva, "pronalazač (koji) je živeo u budućnosti".

Piscu se, nažalost, potkrala greška, verovatno nastala u prevođenju sa srpskog na engleski. Pozivajući se na razgovor iz 1987. godine, s poslednjim živim poznanikom Nikole Tesle, on navodi da je to bio potpisnik ovog teksta, a ne preminuli inženjer Miloš Tošić, između dva svetska rata konzul u Njujorku. Nadamo se da će propust biti ispravljen u drugom izdanju.