Naplata grejanja po utrošku na dugačkom štapu
Od oko 270.000 stanova priključenih na daljinski sistem, u Beogradu samo 9.000 domaćinstava plaća grejanje po stvarnom utrošku, a ne po kvadratnom metru. Da bi i ostalih gotovo 97 odsto korisnika usluga „Beogradskih elektrana” moglo da pristupi obračunu po sistemu „koliko potrošiš, toliko platiš”, moraće da bude ispunjeno nekoliko preduslova. U tome će im, poručuje Marko Stojanović, direktor Uprave za energetiku, pomoći i gradska vlast.
– Od ove grejne sezone potrošači će na računima dobiti obaveštenje o planovima u vezi sa uvođenjem naplate po utrošku. Tako će saznati koliko bi ih koštalo grejanje obračunato po isporučenoj energiji, pa će taj iznos biti prikazan na računima – najavio je juče Marko Stojanović, učestvujući na skupu u organizaciji Centralnoevropskog foruma za razvoj (CEDEF).
U drugoj fazi počeće naplata grejanja na osnovu merenja isporučene energije na toplotnoj stanici, da bi na kraju na red došla i ugradnja mernih uređaja u stanovima. Realizacija poslednje dve etape, dodao je Stojanović, mogla bi da potraje nekoliko godina.
– Konačna naplata po stvarnom utrošku nije moguća bez ugradnje delitelja toplote i termostatskih ventila u svakom stanu. Za takav poduhvat potrebna je sistemska podrška grada koji bi na sebe preuzeo obavezu nabavke i ugradnje opreme, dok bi na potrošačima bilo da je otplaćuju preko uplatnica „Infostana” na duže staze – objasnio je direktor Uprave za energetiku, podsećajući da čak 80 odsto objekata u daljinskom sistemu ne zadovoljava elementarne standarde izolacije, što je osnovni uslov kako bi uvođenje naplate po utrošku imalo smisla. Uvođenje neophodnih mernih uređaja za stan od 60 kvadrata koštalo bi vlasnika oko 250 evra.
Još osamdesetih godina prošlog veka u Beogradu su urađeni prvi projekti na temu uvođenja ovakvog vida naplate. Kroz projekat sa Nemačkom razvojnom bankom, na malom uzorku u Bulevaru Zorana Đinđića uvedena je oprema neophodna za naplatu po utrošku, zahvaljujući kojoj su potrošači uspeli da uštede od 15 do 40 odsto toplotne energije. U 2008. godini više od 1.000 stanova u gradu priključeno je na sistem i njima se toplota naplaćuje po stvarnom utrošku. Na tom uzorku, podsetili su u Upravi za energetiku, primećuje se smanjenje utrošene energije čak i do 50 odsto.
M. Brakočević
-----------------------------------------------------------
Čeka se Zakon o racionalnoj upotrebi energije
Dejan Trifunović, pomoćnik ministra za energetiku, najavio je da bi do kraja godine trebalo da bude usvojen Zakon o racionalnoj upotrebi energije.
– Zahvaljujući tom propisu, više nećebiti prepreka za uvođenje sistema naplate toplotne energije prema utrošku, što je standard u Evropi – poručio je Trifunović.
Više od 20 odsto domaćinstava u Srbiji priključeno je daljinske sisteme grejanja, ali samo u oko 10 odsto od ukupnog broja opština u Srbiji potrošači toplotnu energiju plaća po stvarnom utrošku.
– U trećini gradova grejanje se plaća po kvadratnom metru, dok ostali delovi Srbije nisu pokriveni daljinskim sistemom – pojasnio je Dejan Stojanović, predsednik UO Toplana Srbije.
-----------------------------------------------------------
Grejni sistem u Beogradu
15 toplana
48 kotlarnica
8.200 podstanica, od čega je 85 odsto digitalizovano
650 kilometara je dužina toplovoda
25 godina je prosečna starost postrojenja
16.600.000 kvadratnih metara stambenog prostora, odnosno 272.000 stanova, zagreva se daljinskim sistemom
4.400.000 kvadratnih metara je površina poslovnog prostora koji opslužuju „Beogradske elektrane”
-----------------------------------------------------------
Prošla grejna sezona u Beogradu koštala 14,7 milijardi dinara
Prošla grejna sezona trajala je 194 dana, od čega su 96 dana radijatori bili non-stop topli. Potrošeno je 360 miliona kubika gasa, 40.000 tona mazuta, 3.000 tona uglja i 3.500 tona briketa, za koje je grad izdvojio 14,7 milijardi dinara.
Od 2000. godine grad je u daljinski sistem kroz program direktnih investicija uložio 4,7 milijardi dinara, kroz program priključenja 21.000 stanova 1,6 milijardi dinara, a kroz dva projekta sa KfW bankom i EBRD, 11 miliona maraka i 192 miliona dinara, odnosno 20 miliona evra i 1,13 milijardi dinara.
-----------------------------------------------------------
Subotica – dobar primer
Jens Hagen, predstavnik Nemačke razvojne banke (KfW), kazao je da primer toplane u Subotici, koja već naplaćuje grejanje po utrošku, pokazuje da je to moguće uvesti u Srbiji. Učesnici skupa su zaključili da se u Srbiji kasni sa prelaskom na naplatu toplotne energije prema utrošku najmanje dve decenije i zato je svako novo odlaganje izuzetno skupo.