Za čamdžije nema mirnog zimskog sna
(Фото Танјуг)
Umesto da prve jake košave najave zimu, miholjsko leto se produžilo i na kraj oktobra, a meteorolozi kažu da bi moglo potrajati i tokom novembra.
Ipak, za neizbežni, iako usporeni dolazak hladnih meseci, ovih dana se pripremaju vlasnici čamaca. Već je počelo izvlačenje plovila na suvo, gde će biti bezbedna do proleća.
Na njihovu žalost, većina će morati da ih ostavi na obali, pod otvorenim nebom. Pravih zimovnika, gde čamci nisu samo zaštićeni od rečnog leda već i od oluja koje tuku i po kopnu, gde mogu da dobiju i remont neophodan pred sledeću plovnu sezonu – u Beogradu jedva da ima. Nekolicina takvih zimovnika u najboljem slučaju može da primi oko dve stotine od dvadesetak hiljada čamaca, koliko se procenjuje da ih ima u prestonici. Koliko ih zaista ima, teško je reći, jer zvanično zavedenih u knjige je 3.000, kažu u Lučkoj kapetaniji. Ali, mnogi ovdašnji vlasnici čamaca su se prijavili u Pančevu, gde se, za razliku od Beograda, nikada nije plaćala nedavno ukinuta taksa za registraciju. U Pančevu je „prebivalište” upisalo 18.000 čamaca, a veruje se da je barem njih 15.000 zapravo vlasništvo žitelja glavnog grada, koji su hteli da izbegnu lokalni namet.
„Zelenilo Beograd” ustupa svoje površine čamcima za tri do četiri hiljade dinara mesečno, marine imaju čuvare da pripaze na plovila, ali najlonske cirade nisu dovoljna zaštita od oluja, a kamoli leda koji se ne stvara jedino na vodi.
– Ne pamtim kada je poslednji put neki čamac nestao sa obale. Ne kradu ih, ali dešava se, mada i to veoma retko, da pet-šest kabadahija u povratku iz noćnog provoda, verovatno sa nekog do splavova, prevaljaju čamac do ivice koja se nadnosi nad niži nivo keja i gurnu ga da se slupa. Takve čuvar ne može da spreči – kaže vlasnik jedne od marina.
Veći čamci se ponegde ne mogu ni izvući na kopno, jer u marinama nemaju uvek potrebna vitla i prikolice za krupnije mašine. Oni koji ostanu, u vodi su vrlo često, jer takva je oprema mnogih gradskih marina i pristana, pričvršćeni uz slabašne pontone, i to nesigurnim vezovima kakvi ne mogu da se odupru jačim naletima talasa i vetra. Nemaju sve marine ni čuvare koji bi mogli barem da primete kada se čamac otkači, pa da pokušaju da ga ulove pre nego što odluta i razbije se.
------------------------------------------------------------------
Klub „Zemun” bi pod okrilje voda „Venecije”
Od leda je prošle godine najviše postradao nautički klub „Zemun”, smešten kod keja u toj opštini, kojeg su sante maltene raznele na paramparčad, kao i desetine čamaca, ostavljenih u vodi, plutale su bez kontrole, onoliko daleko koliko su im nanosi dopuštali da otplove. „Zemun” je u međuvremenu, koliko im je raspoloživi novac omogućavao, obnovio pristan, ali nove velike šipove nije mogao da postavi.
– Nemamo ni dovoljno sredstava da bismo barem ove godine izvukli čamce. Mi bismo se rado preselili kod restorana „Venecija”, gde je voda mirnija, samo kada bi „Beograd vode” iz tog mesta bagerom izvukle mulj – kaže Sava Kaluđerović, predsednik „Zemuna”.
----------------------------------------------------
Za brodove je samo Novi Sad luka spasa
Prethodne zime su i mnogi veliki brodovi ostali zaglavljeni u ledu duž Dunava. Njihovi vlasnici su se žalili što država nije obezbedila zimovnike za tu vrstu plovila – uvale u kojima je dubina dovoljna da može da primi brodove. Država, naime, nije odvojila novac neophodan za izmuljavanje nanosa koji se u zakutcima reka talože. Ni za ovu zimu nismo spremniji.
– Novosadski zimovnik je spreman, na ostalima bi trebalo poraditi, ali novca ni ove godine nije bilo. Nikada ga nije ni bilo za infrastrukturu zimovnika – izgradnju pristupnog puta i opreme za prihvatanje otpada sa plovila, postavljanje priključaka za struju i vodu. Brodovi, ipak, mogu zimi, kada su vremenski uslovi loši, da se sklone i u luke i kanale. Tako se to radi i na zapadu, jer je održavanje zimovnika, koji se koriste mesec dana godišnje, neisplativo. Kada stegne led ili su jake oluje, ni u lukama nema mnogo prometa, pa ima dovoljno mesta da se svi smeste. Naročito u našim lukama, u kojima saobraćaj ni inače nije frekventan – objašnjava Ljubiša Mihajlović, iz Direkcije za plovne puteve „Plovput”.