Lekari tražili mito

14. 11. 2012. 12:30

Лекари за прописане лекове из „Фармалове” палете, у вредности 10.000 куна (око 1.300 евра), примали око 12 одсто провизије (Фото Д. Јевремовић)

Javna tajna je postala afera. Tako bi se u najkraćem mogla opisati situacija koja je na sceni u Hrvatskoj ovih dana, gde se zbog primanja mita od farmaceutske kompanije „Farmal” vodi istraga protiv 350 lekara. Privođenje terenskih zastupnika ove firme rezultat je tromesečne istrage Državnog tužilaštva (DORH) i Uskoka kojom je i zvanično razotkrivena sprega između lekara porodične medicine i farmaceutske industrije koja se u stručnim krugovima smatra uobičajenom pojavom na svetskom nivou.

Prva saznanja o mogućoj korupciji DORH je prema sopstvenom priznanju dobio od novinarke „Slobodne Dalmacije” Nataše Škaričić koja pokriva teme iz oblasti zdravstva i koja je i dalje nastavila da istražuje ovaj slučaj. U autorskom tekstu u matičnom listu ona navodi da redakcija raspolaže podacima koji pokazuju da su pre otprilike pet godina lekari za propisane lekove iz „Farmalove” palete, u vrednosti 10.000 kuna (oko 1.300 evra), primali oko 12 odsto provizije.

Procenat je u početku isplaćivan kroz bonove trgovačkog lanca „Konzum”, a novac je ponekad bio direktno uplaćivan na žiro-račune lekara. Kasnije su „Konzumovim” bonovima pridruženi i vrednosni „listići” za kupovinu u „Merkatoru”, a plaćanja preko žiro-računa zaustavljena su u trenutku kada je Hrvatskom odjeknula afera „Fajzer”, pa su lekari na brzinu, u strahu, potpisivali da su od „Farmala” primali – donacije.

U međuvremenu iznos mita je spušten sa 12 na prosečno osam odsto vrednosti leka, a agenti svedoče da su mnogi lekari u tom trenutku bili neugodni prema njima govoreći im da se „oni namuče dok ispišu sve te lekove i da to nije fer” ili da će „preći tamo gde imaju bolju ponudu”.

Za reklamiranje lekova na terenu bila su zadužena 23 saradnika „Farmala”, a svaki je imao zadatak da pokuša da uspostavi kontakt sa oko 70 lekara od Dubrovnika do Vukovara.

Svaki agent potpuno je otvoreno nudio „saradnju” lekarima i retko se događalo da bude odbijen. Istraga je pokazala razmere beskrupuloznosti pojedinih lekara koji su redovno, esemesovima ili ličnim kontaktom s agentom, obaveštavali „Farmal” da su ispunili dogovorenu kvotu, nakon čega bi tražili novac ili bonove. Primopredaja se odvijala po kafićima ili u ordinacijama, pri čemu lekari, navodno, nisu pokazivali nelagodnost ili strah zbog primanja mita.

Žena koja je ranije bila zaposlena u „Farmalu” tvrdi u izjavi za riječki „Novi list” da su lekari insistirali na mitu od radnika kompanije. „Lekari su nas sami zvali i tražili bonove”, izjavila je ova bivša radnica te kompanije iz Ludbrega koja je otišla zbog velikih pritisaka za povećanje plasmana lekova.

Uskokova istraga pokazala je da je u koruptivni lanac uključeno više od 500 lekara, te da je prosečno svaki od njih primao 2.000 kuna mesečno odnosno oko 260 evra, što znači da je „Farmal” na mito trošio oko 14 miliona kuna godišnje ili nešto više od 1,8 miliona evra.

Poznavaoci prilika međutim ukazuju da je glavni problem cele afere veliki udar koji je napravljen budžetu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), a situacija postaje još ozbiljnija kade se sagleda bezbednost pacijenta koji ne mogu znati da li su primili lek zbog stvarne potrebe ili da bi nekome „namakli procenat”.

Kao mogući odgovor države na korupciju ministra zdravlja Rajko Ostojić je na Hrvatskoj televiziji najavio kompjuterizaciju zdravstvenog sistema koja će početi 15. decembra.

„Svaki od oko 12.000 lekara u Hrvatskoj ima svoju šifru, a nakon potpune kompjuterizacije moći će jasno da se vidi da li postoji sumnja da se preferira određena farmaceutska kompanija”, rekao je Ostojić.