Kulturna razmena u privatnim rukama
Београдска филхармонија на концерту у дворани „Лисински”, мај 2012
Obnavljanju srpsko–hrvatskih ili hrvatsko–srpskih kulturnih veza doprinele su mahom privatne inicijative i nevladin sektor. Srpska i hrvatska država uglavnom su bile po strani u daljem razvijanju pomenutih veza, mada je Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije nedavno finansijski podržalo gostovanje Tomislava Marinkovića, Jasmine Vrbavac i Dejana Simonovića u Hrvatskom društvu pisaca u novembru 2012. Jedna od prvih knjiga koja je probila led književne saradnje Srbije i Hrvatske bila je knjiga Igora Mandića „Romani krize”, (Prosveta, 1996). Beogradska izdavačka kuća „Rende“, (a tu je i srpsko predstavništvo hrvatskog VBZ-a), daje najslikovitiji pregled savremene hrvatske književne scene, a dela Miljenka Jergovića, Vedrane Rudan, Renata Baretića, Ante Tomića...ne „prevodi”, već ih prenosi u izvornom obliku.
Zatim je u hrvatskom „Arkzinu” štampana knjiga Vladimira Arsenijevića „U potpalublju” 1998, a naredne godine „Ovo bi mogao biti vaš srećan dan” Milete Prodanovića. U Srpskom književnom društvu gostovali su hrvatski pisci, a pisci iz Srbije ugošćeni su u Hrvatskom društvu pisaca. Postojala je zajednička inicijativa ova dva društva za osnivanje časopisa „Matoš ekspres”, ali ona nije ostvarena zbog izostanka državne podrške. Kulturna ustanova Parobrod i Dom omaldine Beograda organizovali su ovog novembra vikend savremene hrvatske pop kulture, dok se manifestacija „Dani srpske kuture” u Hrvatskoj, u organizaciji SKD Prosvjeta, održava od 2006. godine.
Poslednji film snimljen u srpsko-hrvatskoj koprodukciji pre početka rata bio je „Virdžina” Srđana Karanovića (1991). Osamanest godina kasnije Vinko Brešan ponovo spaja hrvatsku i srpsku kinematografiju u filmu „Nije kraj”, dok Janko Baljak 2006. godine pravi prvu nepropagandnu dokumentarnu koprodukciju „Vukovar-poslednji rez”, u produkciji TV B92.
Na koncertu u maju 2012,prvom u Zagrebu posle 30 godina, predstavila se Beogradska filharmonija. Dirigent Zagrebačke filharmonije Miljenko Puljić izjavio je da ovo gostovanje treba da pređe u tradiciju. Ove jeseni, u okviru ciklusa „Pika-Točka-Tačka”, u prepunoj sali Kolarčeve zadužbine nastupila je Zagrebačka filharmonija.Koncert je započeodelom „Samba da camera” kompozitora Ive Josipovića,predsednika Hrvatske.
Poslednjih godina intenzivira se pozorišna saradnja.Zagrebačkopozorište„ZeKaEm”, izvelo jenekolikopredstavauJDP- u, a JDP uzvratilo gostovanje. U„Gaveli” su viđene JDP-ovepredstave: „Tartif”, „Takojemoralobiti”, „Metamorfoze”, „DramaoMirjaniiovimaokonje”…
U hrvatskim gradovima zabeležena su i gostovanja Beogradskog dramskog pozorišta, „Ateljea 212” i „Pozorišta na Terazijama” koje već dve sezone učestvuje na Festivalu mjuzikla u Opatiji. Tanja Mandić Rigonat režirala je u Rijeci po tekstu Vedrane Rudan predstavu „Dabogda te majka rodila”, a Jug Radivojević „Krčmaricu Mirandolinu”. Oliver Frljić režira u Beogradu, Bogdan Diklić režirao „Profesionalca” u Zagrebu.
Kada je reč o izložbama prisustvo umetnika iz Hrvatske vidljivo je na kolektivnim izložbama poput Oktobarskog salona, dok su u Zagrebu izlagali umetnici iz Srbije u galerijama „Miroslav Kraljević” i „Nova” gde je u toku izložba grupe Spomenik. Nezavisna asocijacija „Remont“ predstavila je (2009) svoje umetnike u Puli, a poseta je uzvraćena 2010.
Na kulturnom planu volja za saradnjom postoji, ali bi državne institucije sa obe strane trebalo da stvore jače pretpostavke za ovu komunikaciju.
M. Vulićević