Začarani krug

02. 04. 2007. 18:38

Ставрос Јоану (Фото Л. Адровић)

Poboljšanjem kreditnih uslova za mala i srednja preduzeća, koja su osnovni stub srpske privrede, kao i u svakoj drugoj zemlji, povećao bi se i broj radnih mesta. Pogotovo malom biznisu treba bankarska pomoć za obrtni kapital, ali i za investicije koje se vraćaju duži niz godina. Visoke kamate jesu prepreka, slaže se i Stavros Joanu, predsednik IO Evrobanke EFG Štedionice, ali nedostaju i dobri, profitabilni projekti.
Dinar je sada stabilan i nastojanja NBS su urodila plodom. Guverner očekuje više kredita u dinarima. Ali, kaže sagovornik, postoji jedan paradoks: NBS pokušava da jačanjem dinara održi nisku inflaciju, a istovremeno cela privreda zavisi od evra.

– Problem je što sa tako jakim dinarom izvoz, koji tako postaje skup, slabi. Zato su i jak dinar i skupi krediti dva činioca koji sprečavaju veći izvoz. Naravno, kako privreda bude jačala i banke će spustiti kamate – napominje Joanu.

Do kraja godine evro će po njegovoj oceni vredeti 85 dinara.

Joanua, međutim, u ovom času zabrinjava to što se kamate na evre i dinare približavaju (za dinar 11,5, a za evro oko devet odsto), uz visok nivo obavezne rezerve. Po njemu, ekonomske prilike nisu usklađene sa tako "prijateljskom vezom" između kamatnih stopa evra i dinara. Zato očekuje da će se rezerve evra smanjiti, ili da će NBS postepeno podizati referentnu kamatnu stopu za dinare.

Takođe, ako se potencira da se inflacija smanjuje, kao i kamate, to će, upozorava on, prouzrokovati veću inflaciju. Jer, ako su niske kamate, uzimaju se krediti i više troši, a to dovodi do rasta cena. Zato po njemu kamate ne bi trebalo naglo da se smanjuju, već se postepeno mora stvoriti dobar balans, jer su svi ovi elementi povezani, kao u začaranom krugu. Evrobanka ima proizvode u dinarima, ali za njih, dodaje, nema naročitog interesovanja.

– Kada ste preduzetnik, koristite sve moguće kanale kako biste udovoljili potrebama korisnika. Za nas to bi značilo izuzetnu korist i profit, da su nam proizvodi u dinarima jednako profitabilni kao u svim drugim valutama. Ali ako nema potrebe za tim, šta bankari mogu da urade. Evrobanka veruje u mali i srednji biznis. Finansira i preduzeća koja se bave poljoprivrednom proizvodnjom i koja vraćaju svoje kredite uredno – kaže sagovornik.

Mala i srednja preduzeća brzo napreduju, jer ljudi koji su njihovi vlasnici, naglašava, vole svoj posao. Oni nemaju probleme sa bankama, već sa konkurencijom, odnosno kompanijama koje su mnogo veće i veći "igrači" na tržištu, ističe Joanu. Neophodno je da ih banka podrži, jer su veoma važan deo privrede. Kamate za ovu grupu kreću se od devet do 18 odsto.