Preventivni pregledi otkrivaju rak dojke
Др Радан Џодић (Фото З. Анастасијевић)
Vodiči dobre kliničke prakse, koji sadrže pravila postupanja lekara od početnih simptoma oboljenja do izlečenja pacijenta, nedavno su ugledali svetlost dana. Ovi vodiči imaju cilj da olakšaju rad lekarima i da poboljšaju zbrinjavanje pacijenata u Srbiji. Čitaoci „Politike” i gledaoci emisije „Svet zdravlja” na RTS-u moći će svake subote da se upoznaju sa preporukama za lečenje nekih bolesti.
U našoj zemlji od raka dojke godišnje oboli oko 4.000 žena, a učestalost obolevanja od ove vrste kancera raste. Profesor dr Radan Džodić, rukovodilac radne grupe za izradu Vodiča za dijagnostikovanje i lečenje raka dojke, smatra da je nacionalna sramota da je smrtnost od tumora dojke od 1970. do 2004. godine porasla za četiri puta i da je osnovni i jedini razlog porasta smrtnosti kod nas nepostojanje skrininga. On ističe da je skrining raka dojke ili obavezno mamografsko snimanje ženskog dela stanovništva uzrasta između 50. i 70. godine ili između 45. i 70. godine jedini način da se smrtnost od raka dojke u našoj zemlji smanji.
– Vodiči dobre kliničke prakse upravo služe i da se shvati značaj skrininga. Neophodno je da se obuhvati više od 70 odsto ženske populacije u odgovarajućem uzrastu. Skriningom nisu obuhvaćeni muškarci, jer 100 odsto ređe mogu da obole od raka dojke od žena. Zbog veličine dojke kod muškaraca dijagnostika može da bude veoma rana. Dovoljna je samo pojava krvi na bradavici ili mali izraštaj iza bradavice, pa da se dijagnoza postavi na vreme čak i običnim kliničkim pregledom – istakao je dr Džodić.
Rak dojke kao i većina zloćudnih tumora u početku ne pravi nikakve tegobe, ne boli i kada je manji od 10 milimetara bolesnik teško može da ga opipa, pa je zato neophodno potencijalnog pacijenta uputiti ekspertu za rak dojke. Uznapredovali rak dojke je jasno opipljiv, vidljiv i golim okom, jer deformiše izgled dojke, uvlači kožu ili bradavicu, može da uraste u zid grudnog koša, pa da i sam pacijent zna da ima ozbiljnu bolest i pre nego što ode na pregled. Moderna dijagnostika omogućava da se kancer otkrije u fazi kada je 100 odsto izlečiv. Osnov lečenja početnog karcinoma dojke je valjana hirurgija, a potom u zavisnosti od veličine tumora, stanja u limfnim čvorovima i bioloških osobina tumora primenjuju se terapija citostaticima, hormonima, radio-terapija... Cilj lečenja nije samo izlečenje, već i kvalitetan život.
– Svi vodiči dobre kliničke prakse su pisana uputstva kako se dijagnostikuju i leče pojedine bolesti u ovom slučaju rak dojke koji je najčešći zloćudni tumor kod žena u svetu i u Srbiji.
Vodiči su i uputstvo za pacijente koji treba da budu dobro informisani i koji treba da, uz valjana pojašnjenja i savete, odluče o načinu dijagnostike i lečenja svoje bolesti – istakao je dr Džodić.
Za sada po saznanjima moderne medicine rak dojke nije moguće sprečiti, ali je moguće izbegavati poznate faktore rizika. Potrebno je roditi bebu pre 30. godine i dojiti je, zatim što je moguće manje koristiti hormonsku terapiju, izbegavati gojenje i stres kao model življenja, ispijanje alkoholnih pića i unositi što više svežih namirnica u vidu voća i povrća, ali se i baviti sportskim aktivnostima.
Ženama do 40. godine pored pregleda iskusnog stručnjaka, treba raditi ultrazvučni pregled. Mamografija je korisna ženama starijima od 40 godina, a od 45. ili 50. godine mamografija je obavezni ili sastavni deo pregleda.