Petnaest bosanskih godina

07. 04. 2007. 19:53

Спомен парк у Сарајеву (Фото Бета)

Od našeg stalnog dopisnika
Sarajevo, 6. aprila – Navršilo se 15 godina od početka rata u Sarajevu (6. april) što se računa i kao početak ratnih sukoba u Bosni i Hercegovini, iako su znatno pre tog datuma jedinice hrvatske vojske počinile zločine nad Srbima na području Broda (Sijekovac), napale regularne jedinice JNA u zapadnoj Hercegovini, a dobrovoljci iz Srbije izazvali sukobe u Bijeljini.
Rat je završen Dejtonskim sporazumom, tri nacionalne vojske pod nadzorom međunarodne zajednice svedene su na meru NATO standarda, a zatim formirana zajednička komanda i Ministarstvo odbrane. Međunarodna zajednica uložila je ogroman trud i velika sredstva u obnovu zemlje i očuvanje mira, ali su rezultati daleko od očekivanih. Politički dijalog ovdašnjih zvaničnika nije daleko odmakao od devedesetih godina.

Bošnjački čelnici nikako da prihvate odredbe Dejtonskog sporazuma, pa ni oni koji su učestvovali u njegovom kreiranju, poput Harisa Silajdžića. On sada sa pozicije člana Predsedništva BiH pokušava da međunarodne predstavnike uveri u potrebu revidiranja dejtonskog ustava. Uporno traži ukidanje policije RS, pa i samog srpskog entiteta, i smatra da je Republika Srpska uzrok svih bosanskih problema.

Svestan, kao i predsednik SDA Sulejman Tihić, da od tako maksimalno i nerealno postavljenih zahteva nema ništa, Silajdžić je došao na ideju da se u okviru ustavnih promena Republika Srpska preimenuje u Republiku Srba, Bošnjaka i Hrvata. Plasirao je tako nerealnu zamisao, verovatno, posle odlučnog stava RS, koji podržava međunarodna zajednica, da nema ništa od ustavnog prekrajanja BiH, koje bi vodilo stvaranju novih i zasebnih političkih celina, kao što je i zatraženo za Srebrenicu.

Silajdžić i Tihić pokušavaju, uz to, da formiraju takozvani probosanski blok koji bi okupio sve Bošnjake, pa i one koji nisu naklonjeni ovim strankama, kako bi izvršili dodatni pritisak na Republiku Srpsku i međunarodnu zajednicu koja inače nije voljna da otvara probleme iz kojih će teško isplivati.

Iz Brisela i OHR (kancelarija visokog predstavnika) zvaničnicima oba entiteta, Federacije i RS, poručeno je više puta da se okrenu budućnosti, ali se Sarajevo i dalje više bavi prošlošću, u psihološkom smislu i dalje je u ratnim rovovima.

Politički prvaci nikako da prihvate realnost i činjenicu da je pokušaj dominacije jednog naroda (Bošnjaka) devedesetih godina i doveo do rata u BiH. Međunarodna zajednica je toga svesna i zato, kao i zvanična Banjaluka, insistira na očuvanju dejtonskog ustava koji je formiranjem dva entiteta uspostavio prihvatljivu političku ravnotežu i uslove da sva tri naroda imaju prostora za život i bolju budućnost.

Odatle je i potekla ona poznata poruka Milorada Dodika da će Banjaluka prihvatiti BiH u meri u kojoj Sarajevo prihvata RS.

Sarajevo 6. april obeležava dvostruko, kao Dan oslobođenja, na kraju Drugog svetskog rata, i kao dan početka ratnih sukoba 1992. godine.