Klopke i mogućnosti Interneta
Милош Црњански и Матија Бећковић представљени на немачком сајту (Фотодокументација "Политике")
Tekst "Šarm na Internetu" objavljen nedavno u našem listu privukao je veliku pažnju čitalaca. U komentarima pristiglim na "Politikin" sajt pokrenut je niz zanimljivih pitanja na ovu, očigledno nedovoljno zastupljenu temu. Naše čitaoce ponajviše je interesovalo kako pisci kreiraju svoje Internet prezentacije, iako smo pričom o predstavljanju pisaca na Internetu želeli samo da, isključivo preko nama zanimljivih adresa, pokažemo šta sajtovi govore o jednom piscu i društvu kojem pripada.
Pitanja koja smo dobili, podstiču, međutim, razmišljanje na temu da li naša zvanična udruženja pisaca preuzimaju brigu o sajtovima svojih članova?
Postoji li, uopšte, i kako izgleda briga vodećih književnih udruženja o elektronskom predstavljanju naših pisaca?
Članovi Srpskog književnog društva poput Radmile Lazić, Lasla Blaškovića, Milutina Petrovića ili Danice Vukićević nemaju sopstvene sajtove. Pošto ovo brojno društvo nema svoju elektronsku adresu, pomenuti stvaraoci nisu zastupljeni ni na ovaj način. Na sajtu Udruženja književnika Srbije www.uksrbije.org.yu
Sličnom temom, onlajn literaturom, bavila se nedavno i novinarka poznatog nemačkog lista "Štern". Nije nam namera da poredimo jednu znatno razvijeniju i življu kulturnu sredinu sa našom koja, poznato je, nema često neophodnu finansijsku podršku nadležnih ustanova. Ipak, podatak da u Nemačkoj postoji na desetine internet portala koje su osnovali univerziteti, književna udruženja i privatna lica odaje utisak da u ovoj zemlji postoji velika briga i interesovanje za umetnike. Čak, na sajtu www.lyrikline.de između 3700 postavljenih pesama na 41 jeziku postoje pesme i biografski podaci Miloša Crnjanskog i Matije Bećkovića. Na srpskom, nemačkom i engleskom jeziku!
Ukratko, nemački pisci su toliko detaljno predstavljeni na ovim portalima da, u slučaju da pojedini nemaju interesovanja da prave sopstvene sajtove, i nema potrebe za tim. Slična aktivnost može se videti i na američkom portalu www.poets.org
Ukoliko bi srpski posetioci Interneta imali ponuđen veći broj portala za poeziju i prozu, a oni pravili sajtove pisaca, stvar bi bila drugačija. Do tada, najveću posećenost beležiće sajtovi onih pisaca čija su imena poznata i privlačna našoj malobrojnoj čitalačkoj javnosti.