Slovenija bi crnogorsku naftu
Od našeg stalnog dopisnika
Ljubljana, 19. aprila – Iz slovenačkog "Petrola" je procurilo da namerava da traži naftu u Crnoj Gori, uprkos oštroj konkurenciji "Ine" i "Lukoila". Da bi nadigrao takmace, "Petrol" planira da sa crnogorskim "Montenegrobonusom" osnuje zajedničku firmu u koju će partneri uložiti po 50 odsto kapitala.
Uslovi tendera su da ortaci moraju da imaju bogata iskustva u trgovini, skladištenju i transportu naftinih derivata, da godišnje ostvare bar pet miliona evra profita i da poseduju najmanje 100 benzinskih servisa (pumpi) i skladišta 100.000 kubnih metara zapremine.
Time je vlada u Podgorici ispunila želju cetinjskog "Montenegrobonusa" da međunarodni konkurs uslovi osnivanjem zajedničke kompanije sa potencijalnim investitorom, pri čemu "Delo" piše da sada "Montenegrobonus", koji je 2002. osnovala država, posle prodaje "Jugopetrola" kompaniji "Helenik petroleum", u buduću firmu može da doprinese pet miliona evra kapitala, ali ne i imovinu – skladišta u Boki Kotorskoj, pristaništu Bar i u Bijelom Polju, koje je Crna Gora nasledila od nekadašnje Savezne direkcije robnih rezervi.
"Montenegrobonus" i "Petrol" su septembra lane već potpisali pismo o nameri u kome su definisani zajednički projekti u vrednosti 1,5 milijardi evra. Planiraju biznis sa naftinim derivatima, proizvodnjom električne energije i gasa, rečju – preuzimanje primata na području energetike u regiji. Prvo bi podigli rafineriju za snabdevanje Crne Gore, a onda i protočni terminal za tekući gas, mrežu 15 pumpi (uz nove puteve i obilaznice, u gradskim jezgrima i na graničnim prelazima) kao i više bunkera za snabdevanje jahti gorivom.
Provladino "Delo" podseća da je "Petrol" bio ozbiljan kandidat za kupovinu "Jugopetrola", ali da je posao uzeo grčki "Helenik petroleum", zbog čega neki politički krugovi u Podgorici tvrde da je u pitanju korupcija i zahtevaju raspravu o reviziji rečenog ugovora u parlamentu. Slovenački "Petrol" uživa poverenje crnogorske političke elite kojoj ne smeta da je partneru iz Ljubljane prioritet da crpi naftu i gas iz Jadrana. Zna se da ispitivanja traju već šezdesetak godina, kao i da su nalazišta nafte pronađena čak i u najpoznatijim turističkim centrima kao što su Budva i Sveti Stefan, ali i južno, ka reci Bojani odnosno do međe sa Albanijom, gde su na raznim punktovima bušili čak do gotovo 5.000 metara dubine. Službena Podgorica se nada da će istraživači pronaći "crno zlato" i na kopnu, oko Crmnoče (deo između Jadranskog mora i Skadarskog jezera), kao i Grahova (vrletni teren na zapadu) do Durmitora. Ako se očekivanja ostvare, Crna Gora bi postala poput Saudijske Arabije na Balkanskom poluostrvu.