Takovski ustanak
Полагање венаца на споменик Устанку (Фото Танјуг)
Takovo – Godišnjica Drugog srpskog ustanka, 192. po redu, juče je obeležena u Takovu i Gornjem Milanovcu. Na spomenik ustanku vence su položili Dejan Ristić, savetnik u Ministarstvu za rad, zapošljavanje i socijalnu politiku i Dražimir Marušić, predsednik gornjomilanovačke opštine.
– Drugi srpski ustanak je najvažniji događaj u novijoj srpskoj istoriji. Smatram da je teže bilo obnoviti bunu, posle propasti Karađorđevog ustanka, nego je podići jedanaest godina ranije. Specifičnost Miloševog ustanka je ta što je mnogo manje bilo vojnih operacija nego u prethodnom, a više pregovora koji su doveli, najpre do autonomije, a onda, na Berlinskom kongresu, i do priznavanja nezavisne Srbije. Da knez Miloš nije uspeo, naša istorija bi dobila sasvim drugačiji tok – rekao je Dejan Ristić.
Ova, 192. godišnjica obeležena je skromno, a malo je nedostajalo da se obeležavanje svede "na praznik takovske mesne zajednice", jer se u samoj opštini, poslednjih godina, primenjuju dvostruki "politički aršini": za jedne je Dan ustanka "šetajući" hrišćanski praznik Cveti (koji je već obeležen), za druge 23. april (1815. godine 23. april i Cveti su bili istoga dana).
– Da bismo rešili dilemu, navešću kao primer dva bombardovanja Beograda u Drugom svetskom ratu. Nemci su ga bombardovali 6. aprila, a saveznici 16. aprila. U oba slučaja je to bilo na Vaskrs. Ipak, u oba slučaja se obeležavaju datumi, a ne Vaskrs koji je, kao i Cveti, "šetajući" praznik – izjavio je za "Politiku" Dejan Ristić.
U popodnevnom programu obeležavanja takovske godišnjice predstavljeni su fototipijski spisi đenerala Jovana Miškovića (1844-1908) "Opis rudničkog okruga". Đeneral Mišković je jedini vojnik koji je bio član Srpske akademije nauka i umetnosti i neko vreme i njen predsednik. O knjizi i autoru govorili su akademici Dragoljub Živojinović i Živorad Čeković, profesor dr Radoš Ljušić i istoričar Borisav Čeliković, priređivač izdanja. U Muzeju rudničko-takovskog kraja otvorena je izložba fotografija predela planine Rudnik Vladimira Valešinskog.