Zbrka u Rumuniji
Трајан Басеску (Илустрација Јован Прокопљевић)
Od našeg dopisnika
Bukurešt, 4. maja – Politička Rumunija je na nogama. Iz dana u dan dolazi do neočekivanih obrta. Zbrka je skoro potpuna. Na svega dve nedelje do referenduma (19. maja), na kojem Rumuni treba da se izjasne da li podržavaju ili ne odluku parlamenta od 19. aprila o suspendovanju predsednika Trajana Baseskua, okrivljenog da je kršio ustav, još nisu poznati svi uslovi pod kojima se taj referendum održava.
Prepucavanja su žestoka između dva spontano nastala suprotna politička tabora, onog propredsedničkog i onog antipredsedničkog. Koriste se sva raspoloživa sredstva, pa i niski udarci. U nastaloj situaciji teško se snalaze ne samo obični građani, nego i verzirani komentatori. Čak i stručnjaci za pravničke začkoljice nemoćno šire ruke.
Sve je poteklo od nezamislivih praznina u ustavu. Poglavito je reč o onim ustavnim predviđanjima u vezi sa pitanjem opoziva šefa države. Tako sada važeći ustav predviđa da se predsednik zemlje, izabran običnom većinom glasača izašlih na birališta, može da smeni samo putem referenduma na koji izađe bar 50 odsto plus jedan upisani birač. Uz to bi svi oni trebalo da se izjasne za opoziv. A to je, vele ovde, uopšte neostvarljivo.
Sem toga, u ustavu se uopšte ništa ne kaže šta će biti ako na referendum ne izađe bar polovina biračkog tela. Ne zna se da li se u tom slučaju referendum proglašava za nevažeći, da li se organizuje jedno novo konsultovanje biračkog tela ili se prosto trenutno suspendovani predsednik vraća na svoju dužnost kao da se ništa nije ni desilo.
Oko tog ustavnog pravnog lapsusa povela se žestoka polemika. Svako ga tumači na način koji mu odgovara. Baseskuove pristalice, uglavnom okupljene oko Demokratske stranke, koja je nedavno bila proterana iz vlade liberalnog premijera Taričanua, tvrde da ustav, bez obzira na njegove manjkavosti, treba da se ispoštuje. Međutim, antibaseskuovci iz parlamentarne većine, pripadnici pet stranaka sa levice i desnice, zastupaju tezu da treba hitno promeniti zakon o referendumu s tim da se on uskladi sa preporukama tzv. evropskih pravničkih mudraca, članova poznate Venecijanske komisije.
U skladu s tim još marta meseca, tj. pre pokretanja "rumunskog Votergejta", odnosno procesa suspendovanja predsednika Baseskua, opoziciona Socijaldemokratska stranka, uz podršku ostalih stranaka kivnih na predsednika Baseskua, podnela je u parlamentu amandman na zakon o referendumu. Njegov je smisao bio da se preciziraju uslovi pod kojima jedan predsednik može da se opozove. Taj je amandman izglasan, ali je Demokratska stranka uložila žalbu kod Ustavnog suda i tražila da se proglasi za neustavan. Usput se tvrdi da je nedopustivo da se pravila igre menjaju u toku same igre. Većina političkih analitičara se složila sa ovakvim mišljenjem.
Ali, juče je Ustavni sud, većinom glasova svojih članova, doneo odluku koja je izazvala pravu pometnju. Prihvatio je ideju da se pravila igre mogu bilo kada menjati i presudio da je amandman PSD ustavan.
Sada se tvrdi da se tom odlukom Ustavnog suda rešava niz dilema. Više se ne utvrđuje limit izlaznosti birača. Bez obzira na to koliko se njih pojavi na biralištima, referendum će biti proglašen za važeći.
Međutim, u svojoj odluci Ustavni sud nije išao do kraja. Ko će biti proglašen za pobednika, to se još ne zna. Kada budu sabrani svi glasovi "za" i "protiv", tek onda će Ustavni sud da vidi šta će biti dalje. Upravo ta nedorečenost sada izaziva krajnje oprečna rasuđivanja. Govori se da u Rumuniji navodno vlada politička neozbiljnost i evropska nezrelost.
U međuvremenu se zahuktava referendumska kampanja. Usijavaju se TV ekrani, održavaju se politički mitinzi i marševi. Suspendovani predsednik, koji računa na "masovnu podršku naroda", šeta se po Rumuniji uzduž i popreko, sastaje sa "običnim" ljudima. Namerava čak da ide i u Španiju i da se tamo vidi sa "svojim Rumunima". U Španiji ima navodno preko milion rumunskih gastarbajtera. Računa se i na njihove glasove.
U to vreme, u predsedničkoj palati "Kotročenj" zaseda vršilac dužnosti šefa države, predsednik Senata, socijaldemokrata Nikolae Vakaroju. On održava susrete sa premijerom i parlamentarnim vrhom, poziva lidere političkih stranaka na savetovanje, sreće se sa diplomatama zemalja NATO i EU u težnji da pokaže da je u Rumuniji sve normalno.
A nije. Rumunija ključa. Najgore je to što se pravi izlaz iz sadašnje duboke političke krize ne nazire jer se čeka odgovor na pitanje šta će biti posle referenduma. Ako na njemu Basesku pobedi i vrati se u palatu "Kotročenj" nastaviće se sukob sa vladinom palatom "Viktorija". Basesku je juče izjavio da se nikako neće menjati. Neće postojati Basesku-1 i Basesku-2. A ako se ne vrati – onda dolazi nova izborna groznica – prevremeni predsednički izbori. U tom slučaju, kako je Basesku rekao, on će se povući iz političkog života.