Depresija češća među ženama
(Фото А. Васиљевић)
Ekonomska kriza, nedostatak novca, problemi u porodici, teške bolesti, osećaj tuge, samo su neki od razloga zbog čega se veliki broj ljudi oseća neraspoloženo i depresivno. Ima i ljudi koji se bez ikakvog povoda osećaju bezvoljno, koji ne žele da izlaze iz kuće, da idu na posao, da se druže, pa dane i noći provode tugujući u samoći. Kod nekih osoba depresija može da traje nekoliko dana, dok kod određenih pacijenata ova dijagnoza može da potraje mnogo duže.
Kako ističe prof. dr Slavica Đukić-Dejanović, neuropsihijatar i ministarka zdravlja, depresija je jedno od masovnih oboljenja i procenjuje se da će 2020. godine, prema stavovima Svetske zdravstvene organizacije, po učestalosti biti drugi faktor onesposobljenosti stanovnika, posle kardiovaskularnih bolesti. Reč je o osećanju beskrajne tuge i neraspoloženja, bez vidljivog povoda.
– Reč je o stanju u kome osoba nema inicijativu, niti želju da se raduje, o stanju u kome se nekada pomisli da život nema smisla i da ne vredi živeti i misli se ruminiraju, vraćaju unazad, a nema planova za budućnost. Depresija se češće javlja kod žena, posebno onih starije životne dobi. Smatra se da je i mlađa populacija, odnosno adolescenti i mladi, sve izloženija depresivnom poremećaju – objasnila je dr Đukić-Dejanović.
Naša sagovornica napominje da o depresiji možemo govoriti onda kada neka osoba ima tipične simptome za ovo oboljenje najmanje dve nedelje. Nažalost, osobe najčešće dolaze kod lekara onda kada je taj period neuporedivo duži – kad traje mesecima, a nekada i godinama. Osnovni simptomi su bezrazložna tuga, nedostatak životne radosti i nedostatak inicijative.
– Na te osnovne simptome nadovezuju se i neki drugi, kao što su poremećaj sna i apetita, nedostatak volje da se živi, od autoagresije preko suicidalnih ideja, nekada do pokušaja samoubistva, zatim čitav niz telesnih simptoma, kao što je lupanje srca, poremećeno disanje, tegobe u želucu, nestabilnost. Takozvana somatska depresija nekada čak maskira psihološke simptome. Sve su to, uključujući i nedostatak koncentracije, razlozi zbog kojih je dobro da se potraži stručna pomoć – smatra ministarka zdravlja.
Istraživanja pokazuju da se promene raspoloženja kod depresivnih ljudi mogu smenjivati u toku dana. Kod nekih je depresivnost najprisutnija ujutru, a kod drugih su crne misli i bezvoljnost najaktuelniji u večernjim satima.
– U zavisnosti od toga o kom je obliku depresije reč, metodologija lečenja je različita. U svakom slučaju, za one koji boluju od blage depresije dobro je da odu kod stručnjaka, da dobiju od njega podršku i adekvatnu reč, psihoterapijom. Oni koji boluju od umereno teških i teških depresivnih poremećaja leče se i farmakološki i nefarmakološki. Taj takozvani bihejvioralno-kognitivni aspekt, nefarmakološki, važan je koliko i dobro izabran lek – zaključila je dr Đukić-Dejanović.