EU nam otvara vrata hrvatskog tržišta

Kako je Hrvatska sve bliža ulasku u EU sve više se postavljaju pitanja kako će se ubuduće trgovati sa ovim našim susedom. I da li nam njihov drugačiji trgovinski status otvara vrata na zajedničkim, a konkurentskim tržištima u regionu poput BiH.

U Ministarstvu spoljne i unutrašnje trgovine kažu da će se pristupanjem Hrvatske EU promeniti dosadašnji ekonomski odnosi, jer će se između Hrvatske i Srbije trgovati u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), umesto u okviru Sporazuma CEFTA, što je do sada bio slučaj.

Bojana Todorović, pomoćnik ministra spoljne i unutrašnje trgovine kaže da će se uslovi za izvoz iz Srbije u Hrvatsku poboljšati, dok će se za hrvatske proizvode naplaćivati carine koje se primenjuju za članice Evropske unije.

– Kada su industrijski proizvodi u pitanju, pristupanje Hrvatske EU neće značajnije uticati na trgovinske tokove između dve zemlje, jer prema CEFTA sporazumu razmena između članica CEFTA obavlja se bez carine, a kada je SSP u pitanju potpuno ukidanje carina sa naše strane u odnosu na EU biće 1. januara 2014. godine. Međutim, u oblasti prehrambene industrije promeniće se carinski režim. Između Srbije i Hrvatske se u okviru CEFTE obostrano primenjuje bescarinski pristup za oko 68 odsto proizvoda, dok su za ostale proizvode utvrđene preferencijalne kvote sa nultom ili preferencijalnom carinom u okviru kvote za osetljive proizvode kao što su meso, mleko, mlečne i mesne prerađevine, jabuke, pšenica, kukuruz, šećer, duvan, cigarete. Prema SSP, Srbija može potpuno slobodno da izvozi poljoprivredne proizvode na tržište EU, bez carina i kvota (sem kvota sa sniženom carinom za goveđe meso, vino, pastrmke, šećer), dok Srbija prema EU zadržava carine na određene poljoprivredne proizvode i nakon isteka tranzicionog perioda 2014. godine. Zato će se uslovi za izvoz iz Srbije na tržište Hrvatske poboljšati, dok će se za hrvatske proizvode naplaćivati carine koje se primenjuju za članice Evropske unije – objašnjava pomoćnica ministra.

Kod necarinskih mera, za nas se pooštrava režim izvoza u Hrvatsku jer će oni striktno primenjivati tehničke propise i standarde za industrijske proizvode, kao i sanitarne i fitosanitarne propise za poljoprivredne proizvode koji važe u celoj EU.

– Da to može da bude problem najbolje pokazuje problem nivoa aflatoksina u mleku koji je različit za Srbiju i EU. Da bi ovakvi proizvodi mogli da se izvoze na evropsko tržište, moraju ispunjavati evropske standarde, što će sada važiti i kada je u pitanju izvoz u Hrvatsku – kaže Bojana Todorović.

Ulaskom Hrvatske u EU očekuje se da prestane nelojalna konkurencija za naše proizvođače na hrvatskom tržištu, kao i da se hrvatsko tržište konačno otvori za pojedine proizvode iz Srbije. Takođe, očekuje se da ubuduće Hrvatska neće moći da favorizuje lokalne proizvode preko medijske kampanje poput „Kupujmo hrvatsko” i „Budimo Kroativni”.

Kako bi zadržali ovo tržište hrvatskim kompanijama ostaje mogućnost da otvore pogone u Srbiji.

Da bi umanjila posledice ulaska Hrvatske u EU, Evropska komisija je u skladu sa uobičajenom procedurom koja se primenjuju prilikom svakog proširenja, pokrenula pregovore sa Srbijom i ostalim zemljama CEFTA.

– U ovim pregovorima naš stav je da prilagođavanje SSP nije samo tehnički proces u kojem bismo obezbedili EU dodatni pristup svom tržištu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na nivou tradicionalne trgovine sa Hrvatskom, već da je to proces u kome je potrebno da se zadovolje „uzajamni interesi”. Srbija ne sme da ima manje povoljnu poziciju u trgovinskoj razmeni sa EU i Hrvatskom nakon adaptacije SSP-a u odnosu na sadašnje stanje. U pregovorima EU je izašla sa zahtevom da se odobre kvote sa sniženim carinama u količinama koje je Hrvatska izvozila u Srbiju (trogodišnji prosek). Međutim, te kvote biće dostupne svim zemljama EU, a ne samo Hrvatskoj, te u tom smislu ne postoje garancije da bi to donelo korist samo hrvatskim kompanijama. Sistem kvota funkcioniše po principu „ko prvi devojci”, tako da nema nikakvih garancija da će te kvote iskoristiti isključivo hrvatske kompanije – kaže naša sagovornica.

Prema pisanjima hrvatske štampe kada Hrvatska uđe u EU, izvoz u Srbiju koštaće ih trostruko više, u Makedoniju dvostruko, dok će u BiH umesto nulte carine imati 15 odsto dažbina, odnosno 10 miliona evra novih troškova.

Poskupljenjem proizvoda, koje je Hrvatska do sada izvozila na tržište CEFTA, otvara se mogućnost da Srbija, ali i ostale članice to iskoriste i plasiraju više svojih proizvoda u okviru CEFTA tržišta. Po izlasku Hrvatske iz CEFTA, Srbija ostaje dominantna članica, sa najvećim suficitom ostvarenim u trgovini. Od CEFTA članica, Srbija je najveća, sa najvišim udelom u trgovini, kako industrijskim, tako i poljoprivrednim proizvodima, posebno kada je reč o izvozu, pa bi teorijski trebalo da ima najveće šanse da zauzme prostor na regionalnom tržištu. Koliko će to biti iskorišćeno zavisiće i od spremnosti privrednika da iskoriste novonastale okolnosti. Trenutno je BiH najveći konkurent Srbiji na tržištu CEFTA. Može se očekivati da ćemo se sa BiH nadmetati oko zauzimanja tržišnog udela koji je Hrvatska držala u okviru CEFTA.

----------------------------------------------------------

Šansa

Na tržištu BiH, Makedonije, Crne Gore za proizvode iz Hrvatske carine će biti veće za mleko i mlečne proizvode, meso i prerađevine, pšenicu, konditorske proizvode, pivo, med, duvanske prerađevine, voće i povrće, vode, sokove, šećer, alkoholna pića, vino.

----------------------------------------------------------

Pregovori

Pregovori i potpisivanje Protokola predstavlja uobičajenu praksu koja se primenjuje nakon svakog proširenja EU. Istu proceduru su prošle, na primer, i Hrvatska i Makedonija prilikom proširenja EU 2004. i 2007. kada su Slovenija, odnosno Bugarska i Rumunija napustile CEFTA i postale članice EU. U skladu sa tim, EU trenutno, osim sa Srbijom vodi pregovore i sa svim drugim zemljama CEFTA.