Poslodavci traže „lokaut" za štrajkove
Od radne grupe koja priprema predlog zakona o štrajku, poslodavci će tražiti da se uvede mogućnost da vlasnik fabrike ili preduzeća privremeno zatvori kompaniju i time spreči gubitke prouzrokovane prekidom rada, sve dok se ne pronađe rešenje, kaže za „Politiku” Dragoljub Rajić, direktor Unije poslodavaca Srbije.
– Bilo je različitih štrajkova, neki su bili iz realnih razloga, dok se drugi koriste kao vid manipulacija i pritisaka. Ima slučajeva sprege interesnih grupa i sindikata, kada su štrajkovi korišćeni da bi se isterali nepoželjni ulagači, u cilju preuzimanja firmi od strane tih grupa. Takođe, pojavljuje se i pritisak da se raskinu ugovori u Agenciji za privatizaciju, što se takođe radi preko sindikata – objašnjava Rajić.
Sa druge strane, dodaje, postoje i realne situacije, kao nedavni štrajk upozorenja građevinaca, zbog teškog stanja u građevinskoj industriji. Država, lokalne samouprave i javna preduzeća duguju ogroman novac građevinskim kompanijama, pa se u poslednje četiri godine broj zaposlenih i firmi u građevinskoj industriji smanjio za skoro četvrtinu, navodi direktor UPS-a.
– Međutim, u poslednjih desetak godina bilo je više stotina štrajkova, gde nije ispoštovan ni minimum procesa rada, čime je nastala ogromna ogromna šteta. Niko iz sindikata nije odgovarao za nelegalne štrajkove, niti je država odgovarala za ogromne dugove koje je napravila. A vlasnik kapitala mora da nadoknađuje štetu – napominje Rajić.
Pravo na štrajk garantovano je međunarodnim konvencijama, ali se tačno zna u kojim slučajevima, podseća naš sagovornik.
– Da bi se zaštitio interes ulagača u slučajevima kada postoje zloupotrebe, u okviru radne grupe zatražili samo da se uvede princip „lokauta”, da gazda ima mogućnost da zatvori kompaniju i time sebe zaštiti u slučajevima kada se traži nešto nerealno. „Lokaut” bi trajao sve dok se rešenje ne pronađe. Rad kompanije zatvara se na određeni period, u kome se ne isplaćuju plate. U međuvremenu, može da se zatraži i arbitraža, kojom bi se utvrdilo da li postoji zloupotreba – kaže Dragoljub Rajić.
B. B.