Dunav je naša šansa
Zahvaljujući svom geografskom položaju i privrednim interesima, Srbija bi, iako nije članica EU, mogla da obezbedi povoljnije mesto u celokupnom evropskom transportu Dunavom. Najavljeni planovi Emirata o ulaganju u srpsku nacionalnu flotu, koja se decenijama prepoznaje kao jedan od prvih pet ključnih prevoznika na Dunavu, daje nam za pravo da sa optimizmom gledamo na ponovni razvoj srpske rečne privrede.
Naši prioriteti u ovoj oblasti su usklađeni sa evropskim strateškim opredeljenjima i programima, ali interes Srbije ne može biti samo obezbeđivanje sigurne plovidbe brodovima pod stranim zastavama. Institucionalna podrška infrastrukturnim projektima, srpskoj floti i razvoju nekoliko naših luka je sada presudna. Primer dobrog poslovanja preostale državne luke u Novom Sadu može zaista biti dobar putokaz za dalje, koji može da otvori dosta prostora za naša hidrograđevinska preduzeća, posebno kada je reč o bagerovanju koje ima duplu korist za državu: pesak i šljunak koje vadimo iz korita reka radi poboljšavanja uslova plovidbe prema standardima dunavske i savske komisije, može se dobro iskoristiti u našoj putarskoj, to jest građevinskoj industriji.
Projekat „Priprema projektne i tenderske dokumentacije za hidrotehničke radove na kritičnim sektorima reke Dunav u Srbiji”, koji u potpunosti finansira EU i to u okviru programa IPA, vredan 2,2 miliona evra, najverovatnije će biti završen u julu 2013. godine.
Konzorcijum koji realizuje ovaj projekat čine jedna holandska, jedna danska kompanija i naš„Energoprojekt”. Osnovni cilj projekta je priprema projektne dokumentacije za radove na reci Dunav kojima bi se obezbedili uslovi za sigurno odvijanje plovidbe u periodima niskih vodostaja i uklonili kritični sektori. Definisana su 24 kritična mesta za plovidbu na delu od Bezdana (mađarske granice) do Beograda. Ukupno 17 sektora je na delu Dunava koji Srbija deli sa Hrvatskom, a ostalih sedam je na delu na kome obe obale Dunava pripadaju geografski Republici Srbiji. Jedan od tih sedam sektora u Srbiji je i sektor Novi Sad na kome nije ispunjen preporučeni radijus krivine reke, ali s obzirom na to da se radi o delu Dunava koji protiče kroz gradsku zonu odustalo se od bilo kakvih intervencija na ovom sektoru.
Za šest sektora na teritoriji Republike Srbije biće završeni glavni projekti regulacije (rezultati morfološkog modela su pokazali da je za neke od kritičnih sektora bagerovanje najpovoljnija opcija) na osnovu kojih će moći da se izvode radovi po obavljenoj tenderskoj proceduri. Planirani rok za sprovođenje tendera je kraj 2013. godine, a nadamo se da bi radovi mogli da počnu u 2014. godini. Planirano trajanje radova je tri godine, odnosno tri građevinske sezone. Vrednost radova na ovih šest sektora je 12,1 milion evra. Planirano je da EU finansira 85 odsto, a država Srbija 15 odsto od ove sume.
Za preostalih 17 sektora na zajedničkom delu Dunava Srbije sa Hrvatskom radi se studija izvodljivosti. Procenjena vrednost radova je oko 45 miliona evra, a naredni koraci podrazumevaju usaglašavanje tehničkih rešenja sa Hrvatskom. Prema rečima srpskog savetnika, prema „Planu velikih radova na Dunavu” Dunavske komisije, prioritet je jedan od tih projekata. Sektor Apatin su prepoznale brodarske kompanije (pa i naš JRB-a) kao veoma kritičan za brodare, to jest kao „usko grlo”. Istovremeno, kao transgranični projekat kojim se pored poboljšanja uslova plovidbe rešava i stabilnost obale grada Apatina, ulaza u zimovnik i gradsku marinu, a uz uvažavanje potencijalnih ekoloških zahteva, stručnjaci Sekretarijata Dunavske komisije tretiraju taj projekat kao jedan od prioriteta na Dunavu. Srbija je to prepoznala 2005. godine i šansa da se realizaciji projekta u sektoru Apatin uspešno vratimo ponovo je zaista velika.
Državni sekretar Ministarstva građevina i urbanizma