U penziju po starom
(Фото Д. Јевремовић)
Povećanja starosne granice za odlazak u penziju muškaraca i žena u Srbiji neće biti i to je predočeno predstavnicima MMF-a, potvrdio je Dragi Vidojević, državni sekretar u Ministarstvu rada.
– Pooštravanjem uslova za odlazak u penziju potpuno bi se obesmislio rad penzijskog fonda, tako da se o ovoj opciji za sada ne razmišlja, tim pre što je reforma PIO u ovom pogledu započeta i što daje prve rezultate. Na srednjoročan i dugoročan rok efekti će biti veći– potvrdio je Vidojević.
– Srbija ima drugačiju demografsku sliku nego ostale zemlje u kojima je starosna granica za odlazak u penziju viša. Muškarci u preseku žive 71, a žene 76 godina. Ako bi im se povećala starosna granica pitanje je koji procenat njih bi iskoristio zakonsko pravo na penziju, a pri tom su ceo radni vek uplaćivali doprinose za sigurniju starost– naveo je Vidojević.
On je dodao da antipenzijski lobi deluje i da odatle dolaze spekulacije o povećanju starosne granice, ali ovo ministarstvo tim pritiscima neće podleći.
U prilog tvrdnji da je pooštravanje starosne granice za odlazak u penziju dalo prve rezultate u Srbiji Vidojević potkrepljuje brojkama, pa je tako u 2008. godini prosek za odlazak u penziju bio 60,7 godina, a 2011. kada je novi zakon počeo da se primenjuje i to prvo za muškarce u penziju išlo se u proseku s navršene 62 godine. Istovremeno vidljive su uštede u budžetu, pa se očekuje da samo po osnovu toga što sve stariji idemo u penziju ove godine PIO fond uštedi oko 2,2 milijarde, a 2011. godine taj iznos bio je manji od milijarde dinara.
Na pitanje kako očekuje da se poveća priliv para u budžet neophodan za isplatu penzija, na čija izdvajanja MMF ima najviše primedbi, Vidojević odgovara da to mora da se uradi pre svega kroz oživljavanje privrede i povećanje broja zaposlenih, s obzirom na to da je situacija takva da na jednog zaposlenog ide jedan penzioner.
– Pooštravanje kontrole sistema naplate doprinosa je prioritet i očekujemo da će se prvi efekti toga videti čim Centralni registar počne s radom. Siva ekonomija je drugi najveći faktor koji utiče na smanjenje plaćanja doprinosa, čemu treba stati na put – objasnio je državni sekretar.
To su buduće reforme koje prepoznaje MMF i koje mogu da dovedu do ušteda u budžetu kada je reč o izdvajanjima za penziju, dodao je on.
– Ne treba gubiti iz vida da penzije nisu milostinja nego osnovno pravo na normalan život – kazao je Vidojević. On je podsetio da prosečna penzija u Srbiji iznosi 217 evra, a da više od 50 odsto penzionera prima ispod 170 evra mesečno.