Više od polovine žrtava nasilja – deca
Малишани и њихове мајке уточиште од насилника проналазе у сигурној кући (Фото Р. Крстинић)
Nijedan sud u Srbiji tokom prethodne godine nije izdao nalog za iseljenje nasilnika iz kuće, bez obzira na pravo svojine, aistovremeno nije izdat nijedan nalog za useljenje žrtve u stan bez obzira na pravo svojine. U godini u kojoj je čak 27 žena stradalo od ruke najbližeg, statistika beleži da je samo 49 nasilnika dobilo zabranu približavanja članu porodice na određenu udaljenost, 434 osobe dobile su zabranu daljeg uznemiravanja člana porodice, a osam osoba dobilo je zabranu pristupa u prostor oko mesta stanovanja ili mesta rada člana porodice.
Zabrinjava povećanje broja izuzetno teških oblika nasilja u porodici koje za posledicu ima drastično povređivanje i smrt i činjenica da su žrtve nasilja u porodici u najvećem broju njeni najnemoćniji članovi – žene, deca i stare osobe. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, muškarci su ti koji su u 93 odsto slučajeva izvršioci nasilja u porodici, a statistika svedoči da deca čine više od polovine (3.392 slučaja) ukupnog broja žrtava ovog vida nasilja.
„Stručnjaci Centra za socijalni rad su u protekloj godini po službenoj dužnosti podneli 253 krivične prijave zbog nasilja u porodici, 157 postupaka za lišavanje roditeljskog prava, 130 postupaka za delimično lišavanje roditeljskog prava, 225 parničnih postupaka za zaštitu prava deteta, 78 postupaka za prinudnu hospitalizaciju nasilnika i 62 postupka za lišavanje poslovne sposobnosti izvršioca nasilja u porodici.
Međutim, bez obzira na značajan rad stručnjaka u sistemu socijalne zaštite na borbi protiv nasilja u porodici efekti preduzetih mera nisu zadovoljavajući. Najveći problem u realizaciji borbe protiv ovog vida nasilja i zaštiti žrtava je izostanak blagovremene, celovite, kontinuirane i sistemske saradnje različitih sektora. Nijedan društveno organizovani sistem, pa bio on formalno moćan, kao sistem socijalne zaštite, sa problemom nasilja u porodici ne može da se izbori sam – moraju se uključiti i zdravstveni, obrazovni sistem i pravosudni sistem, MUP, jedinice lokalne samouprave i nevladin sektor”, ističe Brankica Janković, državni sekretar u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalne zaštite.
Ona dodaje da su na nedavnom skupu posvećenom ovoj temi predstavljeni posebni protokoli o postupanju i saradnji ustanova i organizacija u situacijama porodičnog nasilja. Usvajanjem protokola Republika Srbija je znatno ojačala institucionalni sistem zaštite žena, jer se samo uz pomoć adekvatnog i integrisanog odgovora na nasilje nad ženama može poslati jasna poruka da nasilnici i nasilje ne smeju proći nekažnjeno.