Blokada računa gradova po zakonu

07. 06. 2013. 22:00

Гроцка: Ако се блокира Београд зато што је дом културе у Гроцкој прекорачио рок да плати рачун од 2.654 динара онда нешто није у реду са законом, сматра Саша Пауновић, председник Сталне конференције градова и општина (Фо­то Латиф Адровић)

Zakon o rokovima izmirenja novčanih obaveza u komercijalnim transakcijama mora da se poštuje, izričiti su u Ministarstvu finansija i privrede. Gradu Beogradu privremeno je obustavljen prenos novca iz budžeta zato što je prekršen zakona o rokovima plaćanja. Reč je o delu poreza na zarade koji pripada lokalnim samoupravama.

Ministarstvo finansija striktno će sprovoditi Zakon o plaćanju, jer je poštovanje ovog propisa, zapravo, uslov za uspostavljanje reda u plaćanju države privredi, ali i u međusobnim odnosima privrednih subjekata, rečeno je ,,Politici”.

– Zakon podjednako važi za sve. Sve institucije i svi korisnici budžeta, pa i grad Beograd, svakodnevno mogu da prate da li kasne sa plaćanjem svojih obaveza – kažu u ministarstvu. – Kad izmire dug, odmah se uplaćuje novac koji im sleduje. Ovo ministarstvo svakodnevno prati sve korisnike budžeta i izdaje rešenja o obustavi prenosa sredstava onima koji kasne sa plaćanjem. Juče su doneta rešenja za obustavu transfera za 55 opština, a 6. juna za 53 opštine.

Ako se u toku dana izmiri obaveza i prijavi sistemu za kontrolu plaćanja, Uprava za trezor sutra ujutro to registruje i taj se korisnik „skida sa sistema”. Ako se u toku istog dana iz iste lokalne samouprave pojavi neki drugi budžetski korisnik koji nije izmirio obavezu, ili je pod nadležnošću direktnog budžetskog korisnika, ponovo se toj lokalnoj samoupravi ili direktnom budžetskom korisniku, privremeno obustavljaju sredstva.

Izveštaji se postavljaju na sajtu ministarstva jednom sedmično.

Zakon o rokovima plaćanja primenjuje se od 31. marta. Od 15. maja, kada je dospeo 45. dan, odnosno krajnji rok za plaćanje obaveza koje je javni sektor preuzeo od privatnog sektora, Ministarstvo prati kako se izvršavaju obaveze. Svim budžetskim korisnicima, koji su u docnji sa plaćanjima više od 45 dana, dakle imaju obaveze, a nisu ih platili, privremeno su obustavljeni transferi dok ne plate obaveze koje su preuzeli kupujući neke usluge ili robu.

Namera je zakonodavca, kako nam je rečeno, da nadležni u opštinama prate da li njihova javna preduzeća i ustanove plaćaju svoje račune privredi u roku od 45 dana od prijema robe ili usluge, kako to Zakon propisuje.

– Te informacije su jednako dostupne Beogradu, kao i Zaječaru i Kragujevcu, kojima je takođe obustavljena uplata novca iz budžeta po osnovu poreza na plate – tvrde u Ministarstvu.

Saša Paunović, predsednik Stalne konferencije gradova i opština, u oceni postupanja Ministarstva finansija polazi od pretpostavke da je u ovom slučaju „sve bilo po zakonu”. Ipak, smatra da bi Zakon o rokovima plaćanja trebalo promeniti.

– Ako se blokira ceo Beograd zato što je dom kulture u Grockoj prekoračio rok da plati račun od 2.654 dinara ili je došlo do zabune, da li je platio ili nije, onda nešto nije u redu sa Zakonom – smatra Paunović. – U ovakvim slučajevima dolazi do mnogo većih posledica od onih koje se ovakvom primenom zakona sprečavaju.

Paunović smatra da, na primer, zbog neodgovornog sekretara neke mesne zajednice, ili direktora škole, koga postavlja Republika, koji nije platio račun od nekoliko hiljada dinara, ne mora da se kažnjavaju građani cele opštine ili grada.

– Pre nego što se to desi, treba da prethodi opomena, ali i da se odredi neka razumna suma zbog koje ima smisla da Republika obustavi isplatu novca koji pripada opštinama – kaže Paunović. – Za neplaćeni račun u roku treba kažnjavati direktora ustanove koja nije izvršila obavezu, a ne građane.

U Ministarstvu finansija, međutim, ukazuju da plate zaposlenih u školama isplaćuje Republika, ali je održavanje školskih zgrada u nadležnosti opština i gradova. Ako opština ne plati na vreme račun za održavanje, Ministarstvo finansija postupa po zakonu.

Aleksandar Mikavica

----------------------------------------------

Beograd juče ostao bez još 171,6 miliona dinara

Ministarstvo finansija i privrede nije na račun grada Beograda juče uplatilo 171.659.745 dinara, koji mu pripadaju na osnovu poreza na plate. Nadležni u glavnom gradu tvrde da im iz resornog ministarstva nisu rekli zbog čega su im uskraćena sredstva i koje beogradsko preduzeće navodno nije izmirilo obaveze.

Gradonačelnik Beograda Dragan Đilas tvrdi „da Beograd i svi njegovi budžetski korisnici svoje obaveze izmiruju u zakonom predviđenom roku”. Za protekla dva dana glavni grad je ostao bez planiranih 273,6 miliona dinara.
– Ukazujem još jednom na besmislenost blokiranja gradova i opština širom Srbije zbog navodnih dugovanja ustanova kojima su osnivači, a koje nisu direktni budžetski korisnici. Istovremeno pozdravljam početak promene stava Ministarstva finansija, koje Kragujevcu nije obustavilo prenos para od poreza na zarade, iako taj grad ima neizmirene obaveze, što se može videti i na sajtu Ministarstva – istakao je Đilas.

On je podsetio da resorno ministarstvo u četvrtak prvi put nije prebacilo 102 miliona dinara koja pripadaju Beogradu, zato što devet preduzeća navodno nije u zakonskom roku od 45 dana platilo dug od 1.175.000 dinara. Istog dana je u gradu konstatovano da je osam preduzeća izmirilo svoje obaveze i da je sporno bilo jedino da li je Dom kulture „Grocka” izmirio dug od 2.654 dinara.

Gradonačelnik Beograda apeluje na Ministarstvo finansija i privrede da kad su već, kako je rekao, doneti besmisleni zakoni, ne primenjuju ih tako što neće uplatiti novac gradu i drugim opštinama. On je predložio da se krivično ili prekršajno kazne nadležni u javnim preduzećima koja nisu izmirila svoje obaveze.

Renata Milić-Radujko, sekretarka za finansije grada Beograda, kaže da je tražila objašnjenje zašto je blokirano više od 171 milion dinara, ali da nije dobila nikakvo obrazloženje.

– Utvrdili smo da je Dom kulture „Grocka” takođe izmirio svoja dugovanja u predviđenom zakonskom roku, tako da su gradu Beogradu pre dva dana blokirana 102 miliona dinara iako nijedan dinar nisu dugovala preduzeća koja su u našoj nadležnosti. U pitanju je bila tehnička greška, a sada i ne znamo zašto su nam blokirali račun na još 171,6 miliona dinara – naglašava Milić-Radujko za „Politiku”.

Ona tvrdi da se selektivno primenjuje zakon, jer Kragujevac takođe duguje novac, ali ga nema u rešenju o obustavi sredstava.

– Nekim opštinama se blokiraju računi zbog duga od 600 dinara, gradu Beogradu se blokira račun iako nemamo dugova, a Kragujevac duguje i nikome ništa – kaže Renata Radujko-Milić.

Ona tvrdi da je problem što republika nije ni napravila kvalitetan informacioni sistem kada je usvojila zakon. Republika je, dodaje Radujko, napravila samo internet veb aplikaciju na koju se „kači” cela Srbija i sva javna preduzeća iz zemlje. Grad Beograd ima 19.000 stavki plaćanja koje bi trebalo da kontroliše svakog dana. Čak se dešava i da se dug izmiri, ali da aplikacija to ne registruje.

– Koliko puta samo „pukne” ta aplikacija zbog velikog broja podataka koji su u njoj... Nevolja je što u republici niko nije povezao platni promet i tu aplikaciju. Onaj koji plaća mora da sačeka sutradan i da sa izvoda računa u istu aplikaciju unese ponovo informaciju od juče. Tom prilikom treba da ukuca „svega” 25 cifara. Ako pogrešite prilikom ukucavanja samo jednog broja, ispada kao da niste ni platili i blokiraju vam se prihodi – objašnjava Renata Milić-Radujko.  

Ona kaže da ih niko iz republike nije upozorio da neko javno preduzeće nije platilo svoje obaveze i da će, ako to ne urade u zakonskom roku od 45 dana, Beogradu biti blokiran račun.

– Da su oni nas obavestili ranije, mi bismo pozvali nadležne iz tih ustanova u Beogradu i rekli im da, iako su platili svoje obaveze, nisu uneli broj kako je trebalo i da ispada da su dužni – kazala je beogradska sekretarka za finansije.

D. Spalović

----------------------------------------------

Bez tolerancije finansijske discipline

Neshvatljiva medijska hajka pojedinaca u državnom aparatu, u kojoj prednjači gradonačelnik Beograda Dragan Đilas, koji traže političku zaštitu za kršenje zakona. Umesto da uspostavi red u gradu koji vodi i prestane da troši novac Beograđana na nepotrebne stvari, te da umesto toga obezbedi da vrtići, ustanove kulture i domovi zdravlja imaju dovoljno novca za svoje osnovne potrebe, on naizmenično preti, stalno se zaklanjajući iza politike, kaže se u saopštenju Ministarstva finansija i privrede i dodaje da se Zakon o redovnosti plaćanja dosledno i bez izuzetaka primenjuje na sve.

Od sledeće nedelje će bez izuzetaka biti podnete i prekršajne prijave protiv svih državnih rukovodilaca u Srbiji za koje se utvrdi da su odgovorni za kršenje ovog zakona. Ministarstvo finansija neće praviti kompromise u nameri da zavede finansijsku disciplinu u državi, bez obzira na političke pritiske kojima je svakodnevno izloženo, piše u saopštenju.

Al. M.